Na završnom informativnom danu projekta WATERCARE (eng.Water management solutions for reducing microbial environmental impact in coastal areas), održanom u petak u multimedijalnoj dvorani Sveučilišne knjižnice, predstavljeni su rezultati terenskog uzorkovanja, kao i pilot područja Splitsko-dalmatinske županije – rijeke Cetina, a govorilo se i o utjecaju učestalosti uzorkovanja na ocjenu mikrobiološke kakvoće mora za kupanje, izvijestili su sa Sveučilišta u Splitu.
Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije naglasila je kako suradnja znanstvenog sektora s lokalnom zajednicom, tvrtkama i udrugama, dovodi do novih kvalitetnih rješenja kojima se adresiraju brojni izazovi s kojima se suočavamo.
- Klimatske poteškoće dovode do većih padalina i veće opasnosti za zdravlje naših sugrađana što ste upravo vi nastojali riješiti kroz inovativna rješenja razvijena u ovom projektu – kazala je prorektorica Vranješ Markić, izrazivši nadu da će se ona primijeniti i na druge županije i tako pridonijeti očuvanju zdravlja građana u Europi i šire. Istaknula je kako je na Sveučilištu u Splitu važan doprinos globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, među kojima su i aktivnosti ovog projekta.
Kako nadalje javljaju sa Sveučilišta, doc. dr. sc. Maja Krželj, voditeljica projekta sa Sveučilišnog odjela za studije mora kazala je kako je riječ o međunarodnom projektu, u sklopu kojeg je razvijen integrirani sustav za praćenje kvalitete vode (WQIS) koji će omogućiti monitoring kakvoće vode u odabranim pilot-područjima, s ciljem razvoja sustava za uzbunjivanje koji bi, u slučaju mikrobiološkog onečišćenja voda na pilot-područjima, pružio trenutno upozorenje korisnicima.
- Projekt se provodi na 5 pilot područja, 2 u Italiji i 3 u Hrvatskoj, na kojima su postavljene plutače s integriranim uređajima za implementaciju WATERCARE (WQIS) za praćenje kvalitete vode. To su rijeke Raša, Cetina i Neretva na hrvatskoj strani te rijeka Pescara i potok Arzilla u Fanu na talijanskoj obali – pojasnila je dr. Krželj.
Dodala je kako je opći cilj projekta smanjiti onečišćenje fekalnim bakterijama na kupalištima pilot područja koje može nastati djelovanjem ekstremnih padalina te podržati procese odlučivanja u upravljanju vodama za kupanje kroz alternativni model upravljanja obalnim vodama koji će omogućiti prekograničnu provedbu integriranog plana za sprječavanje, minimiziranje i eliminaciju unosa bakterijskih patogena u priobalne vode.
- Među specifičnim ciljevima projekta je razvoj Integriranog sustava praćenja kakvoće vode (Water Quality Integrated Systems - WQIS) odnosno sustava upozorenja u stvarnom vremenu koji će biti sposoban predvidjeti događaje nekoliko sati unaprijed te na taj način omogućiti preventivno prepoznavanje potencijalnih ekoloških rizika od mikrobiološkog onečišćenja kupališta, uzrokovanih neuobičajeno velikim količinama padalina – kazala je doc. Krželj.
Projekt je trajao od siječnja 2019. godine, a odobrena ukupna vrijednost je 2.833.019,40 eura, od čega hrvatskim partnerima pripada ukupno 1.129.464,40 eura, s tim da je 85 posto ukupne vrijednosti osigurano iz EU fondova.
U projektu sudjeluje 10 partnera (5 hrvatskih i 5 talijanskih). Vodeći partner projekta je National Research Council – Institute of Marine Sciences (CNR-ISMAR) iz Ancone. Hrvatski partneri su Sveučilišni odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatske vode i Istarsko veleučilište - Metris Centar. S talijanske strane u partnerstvo su uključeni još i Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište “Carlo Bo” iz Urbina i ASET Spa.
Doc. dr. sc. Marin Ordulj sa Sveučilišnog odjela za studije mora, voditelj stručnog dijela WATERCARE projekta predstavio je rezultate terenskog uzorkovanja mora na ukupno 11 lokacija, od Marine, Trogira, preko Kaštela i Vranjica do splitskih kupališta – od Marjana do Duilova.
- Praćenje kakvoće mora u obalnim dijelovima namijenjenima za rekreaciju, važno je zbog zaštite zdravlja kupača, ali i zbog očuvanja i poboljšanja kvalitete morskog okoliša. Stoga smo proveli 51 uzorkovanje u razdobljima između lipnja i listopada 2020. te travnja i listopada 2021. na 11 postaja, gdje smo određivali koncentracije indikatora mikrobiološkog zagađenja (E. coli i crijevni enterokoki) u ukupno 605 uzoraka mora – kazao je doc. Ordulj.
Istaknuo je i kako je ovo istraživanje pokazalo bolju kakvoću mora u Splitu, od one u trogirskom i kaštelanskom dijelu, te kako razina oborina nije imala značajan utjecaj na kakvoću mora za kupanje. Jedan od zaključaka je i kako poboljšavanje sekundarne kanalizacijske mreže može značajno popraviti kakvoću mora u urbanim cjelinama (očekuje se da bi se to moglo ostvariti kroz 2023. godinu), te kako je za rezultat važan i period dana kada se uzimaju uzorci.
Martin Bućan iz Splitsko-dalmatinske županije, koordinator WATERCARE projekta na pilot području rijeke Cetine, govorio je o rezultatima dobivenim na šest mjernih postaja na rijeci Cetini, tijekom ljetnih mjeseci 2021. godine. Uzorkovanje se obavljalo za sunčanog vremena te nakon ekstremnih hidroloških uvjeta. Rezultati istraživanja su pokazali kako povećane količine oborina ipak utječu na veće vrijednosti mikrobioloških onečišćenja na rijeci Cetini.
O utjecaju učestalosti uzorkovanja na ocjenu mikrobiološke kakvoće mora govorio je dr. sc. Slaven Jozić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, vanjski suradnik na WATERCARE projektu. Dr. Jozić je predstavio i rezultate dobivene u sklopu EUROBATH projekta koji su pokazali kako bi se problem preporučenog najmanjeg broja uzoraka tijekom sezone koji je na snazi sukladno važećim regulativama, mogao djelomično riješiti povećanjem broja uzoraka na onim točkama gdje je prisutna varijacija indikatora kojima se procjenjuje kakvoća mora, no bilo bi potrebno uvesti i dodatne alate monitoringa, kao što je izgradnja prediktivnih modela.
WATERCARE se provodi u okvirima prekograničnog programa INTERREG Hrvatska – Italija (2014. – 2020.). Cilj je smanjenje utjecaja mikrobiološkog onečišćenja u vodama za kupanje zbog velikih oborina, u skladu s Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju kvalitetom vode za kupanje te je uokviren u kontekst zajedničkih strateških prioriteta EU-a za poboljšanje uvjeta kakvoće mora u obalnim vodama, koristeći održive i inovativne tehnologije i pristupe, naveli su sa splitskog Sveučilišta.
Kako je navedeno u spomenutoj Direktivi, voda je rijetko prirodno bogatstvo pa je kao takvu treba zaštititi, čuvati te s tim u skladu njome gospodariti i postupati. Osobito površinske vode obnovljivi su izvori s ograničenom sposobnošću oporavka od negativnih utjecaja nastalih djelovanjem ljudi.
Prema godišnjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), oko 83 posto kupališta u Europi ocijenjeno je izvrsnim u 2020., što znači da ne sadrže zagađivače štetne za ljudsko zdravlje i okoliš.
Malta, Cipar, Hrvatska, Grčka i Austrija zemlje su s najvećim brojem kupališta s izvrsnom kakvoćom vode za kupanje, čak 95 posto ili više, navedeno je ljetos na portalu Europskog parlamenta
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....