Svjetske šume imaju daleko veću i složeniju ulogu u suočavanju s klimatskom krizom nego što se prije mislilo, i to zbog svog fizičkog učinka na globalne i lokalne temperature, stoji u novom istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Forests and Global Change.

Uloga šuma kao ponora ugljika dobro je poznata. No novi podaci sugeriraju da šume pomažu i da zrak ostane hladan i vlažan zbog načina na koji fizički transformiraju energiju i vodu.

Studija, inače prva koja je ukazala na utjecaj šume na klimu, osim kao ponora ugljičnog dioksida, otkrila je da pojas tropskih prašuma koji obuhvaća Latinsku Ameriku, središnju Afriku i jugoistočnu Aziju stvara najviše hladi, kako lokalno, tako i globalno.

Istraživači iz SAD-a i Kolumbije otkrili su da svjetske šume održavaju planet hladnijim za najmanje pola stupnjeva Celzijevih. U tropima – od Brazila i Gvatemale do Čada, Kameruna i Indonezije – učinak hlađenja je i viši od jednog stupnja. Ukratko, sve šume pružaju višestruke koristi,no neke su važnije od drugih u održavanju stabilne klime.

Nalazi pokazuju koliko su šume zapravo važne za ublažavanje i prilagodbu, hlađenje zraka i zaštitu od suša, ekstremnih vrućina i poplava uzrokovanih klimatskim slomom.

Istraživači su otkrili da šume emitiraju kemikalije zvane biogeni hlapljivi organski spojevi (BVOC) koji stvaraju aerosole koji pak reflektiraju dolaznu energiju i formiraju oblake – koji uzrokuju hlađenje. Iako dovode do nakupljanja dva staklenička plina – ozona i metana – hlađenje nadmašuje zagrijavanje.

Duboko korijenje, učinkovito korištenje vode i takozvana hrapavost krošnje također omogućuju šumama da ublaže utjecaj ekstremne vrućine.

Krčenje šuma ima razorne utjecaje na biološku raznolikost, sigurnost hrane i globalno grijanje. Nedavno izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) upozorilo je na katastrofalne posljedice s kojima se čovječanstvo suočava s porastom temperatura. Drugim riječima, krčenje tropskih šuma odmah dovodi do lokalnog povećanja ekstremnih toplina i smanjuje regionalne i lokalne padaline.

- Srce tropa je u srcu planete i te šume su ključne za naš opstanak- rekla je Deborah Lawrence, profesorica na Sveučilištu Virginia i glavna autorica gore navedenog rada.

Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju klimatskih izazova. EU planira kroz Europski zeleni plan do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti.

U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.