ČISTA ENERGIJA

Imamo tri električna broda na solarni pogon, postigli smo uštede, te tako dokazujemo kako štitimo okoliš, kaže ravnatelj Ivan Sršen
Ivan Sršen, ravnatelj JU NP Mljet uz brod na solarni pogon na otočiću Sv.Marija
Snimila: Ljubica Vuko

Brod je lagano plovio iz Pristaništa prema otočiću Sv. Marija, a putnici su uživali u ljepoti Velikog jezera i prirode u Nacionalnom parku Mljet. Turisti koji su izabrali boravak na Mljetu za vrijeme ovih ljetnih vrelih dana i toplinskih valova koji se nižu jedan za drugim itekako su dobro odabrali destinaciju za odmor. Mljet, naš najzeleniji otok pruža savršenu kombinaciju šume i mora, pogotovo na području Nacionalnog parka.

U tom prekrasnom ambijentu na otočiću Sv. Marija, na kojem su benediktinci u 12. stoljeću izgradili samostan, razgovarali smo s ravnateljom Javne ustanove NP Mljet Ivanom Sršenom, dipl.ing. o tome što se sve čini u očuvanju prirode u ovom najstarijem morskom zaštićenom području na Mediteranu.

Zapadni dio otoka Mljeta zbog svojih prirodnih posebnosti i kulturno-povijesnih znamenitosti proglašen je 1960. nacionalnim parkom, prvim hrvatskim nacionalnim parkom na moru. Prostire se na ukupnoj površini od oko 53 km2 od čega površina kopna prelazi 28 km2, te uključuje morski pojas 500 m od obale. Zauzima otprilike trećinu otoka.

Upravo je i brod kojim smo plovili, kao i drugi posjetitelji Nacionalnog parka Mljet, jedan od važnih iskoraka u zaštiti prirode. Riječ je o solarnom elektro katamaranu, jednom od tri takva broda nabavljena nekoliko proteklih godina koji su zamijenili stare brodove na dizelski pogon.

image
Ivan Sršen, ravnatelj JU NP Mljet na solarnom elektro katamaranu
Snimila: Ljubica Vuko


- Jezera su ekosustav koji je prilično osjetljiv i zato smo uzeli solarne katamarane za prijevoz posjetitelja. Evo, već dvije godine njima se obavlja cijeli prijevoz posjetitelja po jezerima. Imamo tri takva električna broda na solarni pogon, svaki kapaciteta 54 sjedaćih mjesta. Njihovu nabavu sufinancirao je s 80 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a radi se u potpunosti o hrvatskom proizvodu što je dodatni poticaj – kazuje ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen ističući kako su brodovi vrhunske kvalitete, a proizvod su tvrtke iCat iz Zagreba.

- U brodovima je integrirano što je više moguće domaće tehnike i znanja, tako su električni motori proizvedeni u Puli. Izuzetno su čisti. Dobar primjer za one koji su eventualno bili skeptični je da je ovaj brod na svoj vlastiti pogon u jednom danu došao iz Splita do Mljeta bez da se igdje nadopunio. Pokazalo se da se može. Mi imamo znatne uštede u gorivu i nekim drugim stvarima, ali najviše od svega je poruka posjetiteljima kako se odnosimo prema području koje zaštićujemo i s druge strane sama realna zaštita koja se dogodila uvođenjem tih brodova na jezera – naglašava Sršen.

image
Ivan Sršen, ravnatelj JU NP Mljet na solarnom elektro katamaranu
Snimila: Ljubica Vuko


Pojašnjava kako bi brod, u slučaju kad ne bi bilo sunca, mogao voziti osam sati bez punjenja baterija.

- Inače, cijelo vrijeme dok vozi izložen je suncu jer nam je takva sezonalnost posla i baš tada kad ga najviše koristimo ima najviše sunca, što se idealno poklapa. Tako da koliko u danu potroši energije, toliko se nadopuni – kazuje ravnatelj.

Prije su brodovi vozili svakih sat vremena kako bi se štedjelo gorivo i manje uznemiravalo zaštićene vrste. Od ove godine su uvedene češće vožnje brodom te u frekventnom dijelu dana, od 10.30 do 17.30 sati, s Pristaništa i Malog mosta brodovi voze svakih pola sata. U plovidbi solarnim katamaranom nema troškova za gorivo, a jedinu buku i vibracije stvaraju vjetar i valovi. Zahvaljujući dizajnu broda, posjetiteljima je omogućena odlična vidljivost u panoramskoj vožnji.

Stari brodovi na dizelski pogon, jedan veći i dva manja, su u prodaji. Sad doduše, kako kaže ravnatelj, nije vrijeme za kupovinu brodova, pa ih održavaju čekajući vrijeme i za to. U NP Mljet ubuduće ulagat će u ekološki održive solarne brodove.

image
Električni brod na solarni pogon u NP Mljet
Snimila: Ljubica Vuko


Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora energije cilj je koji zagovaraju EU institucije na putu prema klimatski neutralnoj Europi što se namjerava postići do 2050. godine. S obzirom da je promet jedan od velikih zagađivača okoliša bitno je potaknuti transformaciju prometnog sektora. Stoga i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi programe čija svrha je osigurati lakši i brži prelazak na mobilnost s niskim emisijama, što je u skladu i s Europskom strategijom održive mobilnosti.

Kako je navedeno u komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, te Odboru regija o “Strategiji za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”, mobilnost usprkos brojnim koristima uzrokuje i probleme za društvo, a to uključuju emisije stakleničkih plinova, onečišćenje zraka i vode, zagađenje bukom, nesreće i sudare, zagušenje i gubitak bioraznolikosti, što utječe na naše zdravlje i dobrobit.
Emisije stakleničkih plinova u prometnom sektoru s vremenom su se povećale i sada njihov udio u ukupnim emisijama EU-a iznosi čak 25 posto.

“Budući da prometni sektor u ukupnim emisijama stakleničkih plinova u EU-u sudjeluje s visokim udjelom, EU-ov cilj smanjenja stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. ostvarit će se samo ako se ambicioznije politike smanjenja ovisnosti prijevoza o fosilnim gorivima uvedu bez odgode i u sinergiji s nastojanjima da se postigne nulta stopa onečišćenja. Uspješna provedba europskog zelenog plana ovisi o našoj sposobnosti da osiguramo održivost cijelog prometnog sektora”, istaknuto je u toj komunikaciji.

Europska komisija donijela je sredinom srpnja niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:16