Međunarodni pomorski promet odgovoran je za ispuštanje oko 940 milijuna tona ugljičnog dioksida na godišnjoj razini te približno 2,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova zbog čega je, inzistira Europski parlament, nužno poraditi na njegovoj "zelenijoj" varijanti, odnosno provesti tranziciju prema klimatski neutralnijem vidu pomorskog prometa.

S tom je poantom Europski parlament krajem prošlog mjeseca usvojio rezoluciju o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i "čišći" pomorski promet. Rezolucija je prihvaćena s 453 glasa za te 92 protiv, dok su 154 europarlamentarca bila suzdržana.

Zastupnici naglašavaju da će se dramatična statistika navedena na početku teksta pogoršati ako se hitno ne uvedu mjere koje bi označile početak tranzicije prema klimatski neutralnom pomorskom prometu do 2050. godine. Te mjere trebale bi ići ruku pod ruku s odgovarajućim financijskim programima, istraživanjem te inovacijama na području čistih tehnologija i goriva.

U rezoluciji se naglašava, kako je navedeno u priopćenju objavljenom na stranicama Europskog parlamenta, da je to tijelo već ranije pozivalo kompanije koje se bave pomorskim prometom da srežu emisije za 40 posto do 2030. godine te se zalagalo za ideju da se pomorski promet uključi u Sustav EU za trgovanje emisijama.

Isto tako, navodi se, kontrola emisija ne bi se smjela odnositi samo na ugljikov dioksid, već i na uspostavu područja kontrole emisija dušika i sumpora u Mediteranu, a koja bi se zatim mogla provoditi i u svim drugim morima Europske unije. Pozivaju, među ostalim, i na upotrebu alternativnih vrsta goriva. Jedna od tranzicijskih tehnologija tog tipa mogla bi biti, tvrde ukapljeni zemni plin (LNG).

Zastupnici su se dotakli i samih luka. Pozivaju Komisiju da izradi strategiju o lukama s nultom stopom emisija, a od nje traže i hitnu akciju u kontekstu pristupa lukama za brodove koji spadaju u kategoriju najvećih zagađivača.

"Želim vidjeti strategiju i za luke s nultom stopom emisija, kao i strategiju koja cilja uspostaviti područje kontrole emisije u Mediteranu. Europska sredstva bi trebala favorizirati i održivija rješenja kao što su zeleni vodik, amonijak, zelena električna energija kao i pogonski sustavi. Europska unija može potaknuti ekološku i energetsku tranziciju koja obuhvaća cijeli životni ciklus plovila: od nastanka do rastavljanja. Što čekamo? Međutim, jako mi je žao što je većina europarlamentaraca bila preslaba po pitanju stvarne energetske tranzicije. Upotreba LNG-a doista nije relevantna. Ta je promjena vrlo skupa, a i odgađa prelazak na održivije energije. Dok se već mjesecima i godinama suočavamo sa zdravstvenim i okolišnim izvanrednim situacijama, EU ne smije izgubiti energetsku bitku", upozorila je Karima Delli (Zeleni/EFA), izvjestiteljica Europskog parlamenta i predsjednica Odbora Europskog parlamenta za promet i turizam.