Plan REPowerEU, koji je predstavila Europska komisija, odgovor je na poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom Ukrajine.
U Komisiji smatraju kako je preobrazbu europskog energetskog sustava važno provesti brzo iz dva razloga: prekid ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima koja se koriste kao gospodarsko i političko oružje i koja europski porezni obveznici plaćaju gotovo 100 milijardi eura godišnje te borba protiv klimatske krize.
Ističu kako djelujući zajednički Europa može brže prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Prema istraživanju 85% Europljana vjeruje da bi EU trebala što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi podržala Ukrajinu.
Mjerama iz plana REPowerEU može se ostvariti ta ambicija, i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije.
Između ostaloga, Komisija predlaže poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje s 9% na 13% obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti u okviru paketa europskog zelenog plana „Fit for 55”. Također predlaže povećanje glavnog cilja do 2030. za obnovljive izvore energije s 40% na 45% u okviru tog paketa. Cilj je i udvostručiti solarne fotonaponske kapacitete do 2025. i instalirati 600 GW do 2030. godine. Na nove javne i poslovne, te stambene zgrade predlaže se obvezna ugradnja solarnih panela.
Jedan od ciljeva je i 10 milijuna tona domaće proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i 10 milijuna tona uvoza do 2030. godine, kako bi se zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta u industrijama i transportnim sektorima koje je teško dekarbonizirati. Za ubrzanje vodikovih projekata, izdvojeno je dodatnih 200 milijuna eura za istraživanje, a Komisija se obvezuje do ljeta dovršiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa. Uz plan REPowerEU, poručuju, Komisija i dalje radi na rješavanju problema visokih cijena energije predstavljanjem kratkoročnih hitnih mjera i opcija za dugoročna poboljšanja energetskih tržišta.
Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan. Europski parlament donio je 24. lipnja 2021. zakon o klimi, čime je potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. a politička predanost pretvara se u obvezu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....