Vrući valovi i šumski požari koji su ovog ljeta zahvatili Mediteran očitali su Europljanima mračnu lekciju o opasnostima klimatskih promjena. No, mnoge stručnjake jednako zabrinjava i dezertifikacija, odnosno opustinjavanje.

Često nepovratan proces, opustinjavanje je rastući problem u Europi - osobito u Španjolskoj gdje je već pogođena oko petina obradive zemlje.

"Opustinjavanje je jedno od četiri najveća svjetska ekološka problema, zajedno s klimatskim promjenama, gubitkom biološke raznolikosti i zagađenjem", rekao je Elias Symeonakis, stručnjak za tu temu sa Sveučilišta Manchester Metropolitan.

Proces opustinjavanja ne treba zamišljati kao širenje bajkovitih pješčanih dina. Proces je puno banalniji, a odnosi se na degradaciju zemljišta u suhim područjima, koje ju čini neproduktivnom i neplodnom.

"Suprotno uobičajenoj zabludi, dezertifikacija ne znači napredovanje pustinje. Sahara je, na primjer, vrlo stabilan sustav. Umjesto toga, radi se o neodrživoj prekomjernoj uporabi prirodnih resursa koji se obnavljaju vrlo sporo, ako i uopće", objasnio je Gabriel del Barrio, istraživač u španjolskoj eksperimentalnoj stanici Arid Zone u Almeriji, jednoj od najugroženijih europskih područja.

Zbroj uzroka

Glavni uzrok opustinjavanju najčešće su ljudske aktivnosti, poput manjkavih sustava navodnjavanja, pretjerivanja s uporabom pesticida, krčenja šuma i prekomjerne ispaše stoke.

Taj proces najviše je opustošio Španjolsku, gdje je četvrtina kopna već suho ili polusušno. U Andaluziji je poljoprivreda odgovorna za gotovo 80 posto ukupne potrošnje vode u regiji.

"Španjolska je zemlja EU -a u najvećem riziku od dezertifikacije", rekla je za Financial Times Teresa Ribera, potpredsjednica španjolske vlade i ministrica okoliša. Dodala je i da njena vlada ove jeseni planira izraditi nacionalnu strategiju, prvu u 13 godina.

Regije na jugoistoku i istoku Španjolske među najgore su pogođenim u Europi, dijelom i zbog toga što su planinski lanci odsječeni od klimatski umjerenijeg sjevera. Ali opustinjavanje se događa i u Italiji i Grčkoj. Kriza je još ozbiljnija u sjevernoj Africi, na palestinskim teritorijima i u Mozambiku. U SAD -u prekomjerna upotreba vode, u kombinaciji s nedavnim sušama, stalno isušuje američki zapad.

Izgledi da će svjetska temperatura porasti za 1,5 ° C u odnosu na predindustrijske razine do 2040. godine, kako je istaknuto u ovomjesečnom Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, što dodatno pogoršava stvari. Sve češći šumski požari mogu uništiti plodnost tla, vruća ljeta pretvoriti tlo u prašinu, dok ga ekstremne kiše ispiru.

U Španjolskoj je oko 20 posto zemljišta napušteno, uglavnom zbog posljedica rudarstva, koje je uslijedilo nakon promjene namjene zemljišta ekspropiranog od Katoličke crkve. U takvim područjima, produktivno zemljište postalo je nesposobno dati značajne usjeve potrebne za prehranu ljudi ili životinja.

Neodrživo stanje

Satelitski snimci pokazuju kako se daljnjih 1 posto španjolskog teritorija aktivno degradira zbog intenzivne poljoprivredne prakse, iako je neizravno pogođeno i veće područje.

Predstavnici industrije kažu da su učinkovitiji sustavi navodnjavanja omogućili poljoprivredi da smanji korištenje vode u ovom stoljeću. Unatoč tome, tijekom posljednjeg desetljeća potrošnja ovog sektora ponovno je porasla. Stručnjaci se boje kako su trenutni trendovi neodrživi.

"Ne možemo neograničeno povećavati poljoprivrednu dobit. Sve ima granicu i ako dođemo do granice u ovom slučaju nećemo se moći vratiti", zaključio je Vicente Andreu Pérez, viši istraživač o dezertifikaciji pri Španjolskom nacionalnom vijeću za istraživanje.

Europski parlament slaže se s Europskom agencijom za okoliš kako je potrebno usklađeno i reprezentativno praćenje tla u cijeloj Europi kako bi se razvila rana upozorenja o prekoračenju kritičnih graničnih vrijednosti i kako bi se dobile smjernice za održivo upravljanje tlom. Parlament poziva države članice i Komisiju da poboljšaju i ubrzaju prikupljanje i integraciju podataka o stanju, trendovima i prijetnjama koje ugrožavaju tlo na razini EU-a, te poziva Komisiju da osigura dugoročnu operabilnost obaju instrumenata i dostatne resurse kako bi se zajamčilo optimalno i redovito praćenje bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava tla, što uključuje prisutnost agro-kemijskih sredstava i ostalih kontaminanata, uključujući kontaminante koji izazivaju novu zabrinutost. Parlament napominje i da se 13 država članica proglasilo oštećenim strankama temeljem Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije; poziva Komisiju da u europske politike uključi ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda koji se odnose na tlo.