Nakon ljeta rekordnih temperatura, koja su dodatno rasplamsali nezapamćene šumske požare diljem Grčke, zemlju je sada pogodilo i drugo olujno nevrijeme u manje od tjedan dana.

- Već smo vidjeli neobične količine kiše u dijelovima zemlje, ali od četvrtka očekujemo da će ovaj vremenski sustav stvoriti novu opasnu situaciju, posebno u onim područjima gdje je tlo već zasićeno i potoci se izlijevaju, rekao je dr. Kostas Lagouvardos, direktor istraživanja na Nacionalnom opservatoriju u Ateni.

Nažalost, oluje su već učinile svoje; više od 200 kuća oštećeno je tijekom vikenda na Eubeji jer su obilne kiše i poplave učinile ceste neprohodnima.

Karditsa, Grčka

Kostas Mantziaris/Afp/Profimedia

- Situacija je dramatična. Brdo blata uklonjeno je iz sela, rekao je Giorgos Tsapourniotis, gradonačelnik Mantoudija, uspoređujući scene s biblijskom katastrofom.

U četvrtak je oluja stigla do Atene. Iščupala je zidove iz grčkog parlamenta, u nekim kvartovima djeca su bila prisiljena na evakuaciju iz škola, a meteorološka služba izdala je crveno upozorenje upozoravajući ljude da izbjegavaju nepotrebno kretanje.

Procjenjuje se da je tijekom ljeta u Grčkoj spaljeno 300.000 hektara šume i žbunja uslijed temperature koja je dosegla 47,1 ° C, što je i povijesno najviša zabilježena vrijednost. Više od trećine devastiranog područja nalazilo se na sjeveru otoka Eubeja. Posljednjih tjedana vlasti su naredile čišćenje korita rijeka, dok ljudi gomilaju vreće pijeska oko svojih domova.

Šumovita područja sjeverno od glavnog grada također su desetkovana požarima u kolovozu.

- Svjedoci smo gubitka kritičnih usluga ekosustava koje šume pružaju, izjavio je Demetres Karavellas, koji je na čelu WWF-a u Grčkoj, ističući da je taj požar najveći dosad zabilježen u Grčkoj.

Prirodna sposobnost tla da zadržava vodu, tj. da djeluje kao mehanizam za kontrolu poplava, narušena je požarima ovoga ljeta. Grci poručuju kako bez pomoći vatrogasaca pristiglih iz dvadeset država ne bi uspjeli ukrotiti vatrenu stihiju.

Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) ustanovljen je nakon teških poplava u središnjoj Europi 2002. godine, kako bi se omogućilo brzo pružanje pomoći državama članicama i zemljama pristupnicama u slučajevima velikih prirodnih katastrofa. Otada je iz FSEU-a dodijeljeno oko 6.6 milijardi eura pomoći za oko 100 elementarnih nepogoda u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici.

„Zbog klimatskih promjena očekuje se učestalija pojava klimatskih katastrofa u nadolazećim godinama. Suočeni s tim ljudskim tragedijama koje sa sobom povlače i teške gospodarske posljedice, od ključne je važnosti da značajno povećamo sredstva u Fondu i ubrzamo procedure za njihovu mobilizaciju. Sve europske regije su izložene , a posebice otoci na kojima je gospodarski razvoj još uvijek nesiguran, a ranjivost na klimatske promjene ekstremna“, izjavio je izvjestitelj i predsjednik Odbora za regionalni razvoj Younous Omarjee (Ljevica, Francuska).