Ključne točke plana

Proširenje ETS-a

Jedan od ključnih prijedloga je revizija i proširenje sustava EU za trgovanje emisijama (ETS). Taj sustav, uveden 2005. jedna je od ključnih politika EU-a za za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu. U okviru sustava EU ETS poduzeća moraju nabaviti emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika. Osnovni je način nabave kupovanje na dražbama, no emisijske jedinice dodjeljuju se i besplatno. Oni koji ne iskoriste svoju kvotu emisije mogu je prodati na tržištu onima koji više zagađuju.

Komisija sada predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje, a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća. Predlaže i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu. Komisija predlaže da se taj sustav proširi i na cestovni promet i grijanje i hlađenje zgrada.

Za to je predviđena posebna shema trgovine - proizvođači goriva za grijanje u kućanstvima i goriva u transportu morat će kupiti dozvole za emisije preko kojih će prodavati svoje proizvode.

Budući da ambiciozni paket, posebno uključivanje sektora cestovnog prijevoza i grijanja i hlađenja zgrada, koji zajedno čine 50 posto emisija stakleničkih plinova i 30 posto obiteljskog proračuna, izaziva zabrinutost da će to negativno utjecati na kućanstva s niskim prihodima, predviđen je novi socijalni klimatski fond.

Države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.

Automobili s nultom emisijom CO2

Komisija tako predlaže da do 2030. godine svi automobili moraju prosječno smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 55 posto, a 100 posto do 2035. godine u odnosu na 2021. godinu. To znači da će svi novoregistrirani automobili od 2035. morati imati nultu stopu emisije ugljikova dioksida, a jedino električna vozila udovoljavaju tom zahtjevu . Diljem EU-a do tada treba osigurati da na glavnim auto-cestama na svakih 60 kilometara bude punionica za električne automobile, a svakih 150 kilometara punionice vodikom.

Povećanje obnovljivih izvora energije

Udio energije za krajnju potrošnju iz obnovljivih energija morat će biti najmanje 40 posto do 2030. godine. Sadašnji cilj je povećati na udio obnovljivih izvora na 32 posto do 2030.

Proširenje ponora ugljika

Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani.

Komisija predlaže uredbu o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi prema kojoj bi se propisao opći cilj EU-a o uklanjanju 320 milijuna tona emisija ugljikova dioksida godišnje do 2030. godine putem prirodnih ponora.

Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi. Strategija za šume predviđa sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030. godina.

Jačanje energetske učinkovitosti

Komisija predlaže direktivu o energetskoj učinkovitosti kojom će se utvrditi ambiciozniji obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko siromaštvo.

Direktiva će sadržavati i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se 3 posto zgrada u javnom sektoru godišnje.

Usklađivanje oporezivanja energije

Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih izuzeća i smanjenih poreznih stopa, koje trenutačno potiču uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.

Granična prilagodba emisije ugljika

Na temelju novoga mehanizma za prilagodbu, zagađivači će plaćati naknadu na ugljik pri uvozu u Europsku uniju. Taj mehanizam trebao bi pomoći u sprječavanju tzv. “curenja” ugljika, odvraćajući preusmjeravanje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.

Na taj način smanjenje emisija u Europi pridonijelo bi smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i međunarodne partnere EU-a da pođu istim putem.

Socijalno pravedna tranzicija

Budući da će, kratkoročno gledajući, doći do dodatnog opterećenja za ugrožena kućanstva, iako su, srednjoročno i dugoročno, troškovi tranzicije manji od koristi, Komisija predlaže uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, kojim će države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 posto od očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira. (Hina)