Klimatska kriza mogla bi vrlo lako dovesti do nestanka zaliha hrane u subsaharskoj Africi, no pozitivna strana priče jest teza o novom pristupu poljoprivredi, temeljenom na modeliranju koje je napravila mreža istraživača u Malaviju, Tanzaniji, Južnoj Africi i Zambiji. Njime bi se u nekim afričkim regijama proizvodnja usjeva mogla povećati za više od 500%.

Riječ je o kombinaciji nekoliko tehnika i pristupa jer, kako znanstvenici upozoravaju, ne postoji jedinstveno tehnološko rješenje za val prirodnih katastrofa koji pogađa regiju. Istraživanje je provelo više od 200 afričkih stručnjaka, prenosi Guardian.

- Ako se ne poduzmu hitne mjere kako bi se poljoprivreda u regiji učinila otpornijom na klimatske utjecaje, naši prehrambeni sustavi će nas definitivno iznevjeriti i gurnuti naše ruralne zajednice na rub - rekao je Sithembile Mwamakamba, direktor istraživanja pri panafričkoj Mreži za analizu politike u oblasti hrane, poljoprivrede i prirodnih resursa.

Istraživači su tako proizveli alat koji je kvantificirao prinose usjeva, korištenje zemljišta i vode, kao i emisije stakleničkih plinova i prehranu kako bi modelirali učinke promjenjive klime i kako bi došli do spoznaje kakve politike mogu imati utjecaj na poljoprivredu. Zatim su uslijedila uspješna ispitivanja poljoprivrednih metoda poput terasiranja (podizanje plodova na nagnutim terenima), koji bi trebali dovesti do poboljšanja zdravlja tla i dostupnosti vode. U izvješću se dodaje da je razvoj novih sorti usjeva ključan za suočavanje s ekstremnim temperaturama i oborinama.

Također znanstvenici su upozorili da bi politike razvijene u izolaciji, dakle bez komunikacije s drugim subjektima u Africi mogle dovesti do sukoba. Na primjer, proširenje poljoprivrednog zemljišta radi povećanja proizvodnje moglo bi uzrokovati napetosti oko korištenja zemljišta i vode.

U EU pak postoji oko 10 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a poljoprivredni i prehrambeni sektor zajedno osiguravaju gotovo 40 milijuna radnih mjesta u EU-u. Poljoprivreda EU-a odgovorna je za oko 10 posto emisija stakleničkih plinova. Reforma treba dovesti do ekološki prihvatljivije, pravednije i transparentnije poljoprivredne politike EU-a, rekli su zastupnici nakon postizanja dogovora s Vijećem. Parlament želi povezati ZPP s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama uz povećanje potpore mladim poljoprivrednicima te malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Parlament je odobrio poljoprivrednu reformu u studenom 2021., a ona stupa na snagu 2023.