Njemačka se formalno ne slaže s prijedlogom Europske unije, a u kojem se navodi da bi se zemlje članice trebale što prije odmaknuti od fosilnih goriva.

-Kao savezna vlada, još jednom smo jasno izrazili svoje odbijanje ka prelazu na nuklearnu energiju- stoji u pismu koje je njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck poslao prošlog petka Europskoj Uniji.

Nijemci smatraju da je nuklearna energija "rizična i skupa" te da "nije održiva". Da se pak nuklearna energija i prirodni plin kategoriziraju kao održivi dio je prijedloga EU, objavljenog 31. prosinca 2021. Dio kritičara, među kojima je i Henry Eviston, glasnogovornik za održivo financiranje u Uredu za europsku politiku WWF-a, tvrdi kako je riječ o vrlo diskutabilnom prijedlogu, te da su iz EU željeli da dokument, odnosno prijedlog, prođe ispod radara, objavivši ga na samom kraju godine.

Iako Njemačka namjerava prijeći na zeleni vodik, u pismu stoji da je obveza smanjenja stakleničkih plinova za 55% do 2030. nerealna. Umjesto toga, Njemačka želi da EU dopusti zemljama da postave vlastite ciljeve za nakon 2036., kao i da se ciljevi tretiraju kao "smjernice", čime se državama daje fleksibilnost da razrade efikasniji način za prijelaz na održivija goriva. Njemačko pismo EU također sugerira da je najbolji način za prelaska s fosilnih goriva na održiva, dopustiti zemljama da se još neko vrijeme oslanjaju na plin.

EU naime želi postupno ukinuti korištenje plina, dok bi Nijemci željeli da EU dodatno razmotri ta ograničenja, budući da korištenje plina smatraju važnim tranzicijskim korakom za zemlje koje žele prijeći na održivija goriva.

-Korištenje tradicionalnog fosilnog plina važan je korak ka potpunom izbacivanju proizvodnju ugljena u Njemačkoj- zaključuje se u pismu koje je potpisao ministar Habeck.

Zbog općeg nedostatka „konvencionalne” energije 1950-ih godina šest prvih država članica okrenulo se nuklearnoj energiji kako bi osigurale neovisnost u opskrbi energijom. S obzirom na to da pojedinačno ne bi mogle snositi troškove investiranja u nuklearnu energiju te su se države udružile i utemeljile Europsku zajednicu za atomsku energiju.

Europska komisija je 13. lipnja 2018. usvojila Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (uvršten u Ugovor o Euratomu). Europski parlament ima samo ograničenu ulogu u sekundarnom zakonodavstvu koje proizlazi iz Ugovora o Euratomu, kojim je predviđeno samo savjetovanje s Parlamentom, bez obveze praćenja njegova mišljenja. Prijedlog Komisije znatno je izmijenjen te je provedeno ponovno savjetovanje s Parlamentom, ali je on odlučio da neće dati mišljenje.

Komisija je 21. travnja 2021. donijela niz izmjena Uredbe EU-a o taksonomiji, koja je stupila na snagu u srpnju 2020., čime je najavljeno uključivanje nuklearne energije u taksonomiju. U pravilima navedenima u delegiranom aktu o taksonomiji u području klime utvrđeni su detaljni kriteriji za zeleno financiranje, ali su plin i nuklearna energija isključeni te će Parlament za njih donijeti zasebnu odluku u kasnijoj fazi.