ONEĆIŠĆENJE ZRAKA

Onečišćenje zraka vodeći je okolišni uzrok 400.000 preuranjenih smrti u EU, rečeno je na stručnom skupu
Odlagalište Karepovac
 Jakov Prkic/Cropix

Onečišćenje zraka vodeći je okolišni uzrok 400.000 preuranjenih smrti u EU, a Hrvatska je među šest država s premašenom gornjom graničnom vrijednosti sitnih lebdećih čestica, podatak je koji je iznesen na stručnom skupu o unaprjeđenju pravnih alata u zaštiti morskog okoliša, a koji je u sklopu projekta "Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem –SEAS" organizirala Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

Na skupu je predstavljeno i Izvješće Pučke pravobraniteljice pod nazivom „Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.“.

- Danima nakon katastrofalnog požara u Splitu 2017. godine, kada je vatra zahvatila i odlagalište otpada Karepovac, građani su udisali onečišćen zrak, no Nastavni zavod za javno zdravstvo u svojim priopćenjima nije spominjao negativan utjecaj koji na zdravlje imaju višestruko prekoračene štetne čestice u zraku. S jedne strane, u javnosti se tvrdilo da se količina štetnih čestica kretala u okviru dopuštenih vrijednosti, iako su u danima aktivnog požara bile registrirane četverostruke vrijednosti čestica PM10 i peterostruko povećane vrijednosti sumporovodika, da bi s druge strane, preporuke građanima glasile da ostanu u svojim domovima. Slična situacija ponovila se nakon požara na odlagalištu otpada Jakuševac, kada građani nisu dobivali adekvatne i pravovremene informacije –samo su neki od podataka iz Izvješća Pučke pravobraniteljice, o kojima je bilo riječi na skupu.

Smrti zbog onečišćenog zraka

Istaknuto je i kako podaci Europske agencije za okoliš bilježe čak 400 tisuća preuranjenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka godišnje, a nije zanemariv ni podatak prema kojem Svjetska zdravstvena organizacija povezuje onečišćenje zraka s preuranjenom smrti od srčanih imoždanih udara, plućnih bolesti i raka, smanjenjem funkcije pluća, respiratornim infekcijama i astmom.

U Izvješću EEA o kvaliteti zraka u Europi iz 2020., Hrvatska je među šest država s premašenom gornjom graničnom vrijednosti sitnih lebdećih čestica. Istodobno, samo na širem splitskom području, postoji samo jedna državna mjerna postaja, i to na Visu.
Sve te informacije navedene su u Izvješću Pučke pravobraniteljice, koje je na stručnom skupu u organizaciji Sunca, iznijela Maja Hasanbašić iz ureda Pravobraniteljice.

Čulo se i kako je Ured pravobraniteljice u protekle tri godine zaprimio i prve pritužbe okolišnih udruga zbog degradacije pomorskog dobra, a u okviru ispitnog postupka MZOE je potvrdilo kako je prilikom izvođenja građevinskih radova za zahvat za koji je prethodno izrađen Elaborat zaštite okoliša, ipak bilo degradirano morsko dno.

- Za čistoću i zaštitu Jadranskog mora važno je i rješavanje problema morskog otpada, posebno plastike. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz 2020., u RH se prati količina i sastav progutanog morskog otpada u morskim organizmima, krutog otpada naplavljenog na obali, površini i morskom dnu te količina, raspodjela i sastav mikroplastike na plažama i površini mora. U 2020. je izrađen Plan gospodarenja morskim otpadom, kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, no ipak nedostaju sveobuhvatni podatci i procjena stanja – navedeno je u Izvješću.

U izlaganju pod nazivom “Gospodarski pojas RH kao alat zaštite morskih ekosustava” profesor sa splitskog Pravnog fakulteta i stručnjak za pravo mora Davorin Rudolf govorio je o odredbama nekadašnjeg ZERP-a i njihovoj primjeni, ali i istaknuo kako bi u postupanju prema morskom okolišui općenito zaštiti okoliša,polazišna točka trebala biti humanost.

Bolja provedba zaštite okoliša

Dušica Radojčić iz Udruge Zelena Istra, izvijestili su iz Sunca, osvrnula se na sudjelovanje javnosti u postupcima zaštite okoliša dok je prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila o građanskim i upravnim putevima u zaštiti okoliša. Istaknula je kako je ključni problem izostanak sankcija u odnosu na zagađivače, te navela ideju o osnivanju fonda u koji bi bila uplaćena financijska sredstva prekršitelja, odnosno zagađivača, a koja bi u konačnici služila za sufinanciranje rada organizacija koje se bave zaštitom okoliša.

Voditeljica Odjela okolišnog prava Sunca, Ivana Krstulović Baković, predstavilaje projekt SEAS te govorila o pravnim alatima koji građanima omogućavaju sudjelovanje u zaštiti okoliša, a Hajdi Biuk, suradnica-pravnica u Suncu, predstavila je nekoliko primjera koje je splitska ekološka udruga zaprimila putem Zelenog telefona.

Kad je riječ o zaštiti okoliša dodajmo kako se pravo EU-a u području okoliša razvija od 70-ih godina dvadesetog stoljeća. Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, danas je na snazi nekoliko stotina direktiva, uredbi i odluka iz tog područja. Međutim, učinkovitost politike EU-a u području okoliša u velikoj mjeri, kako je naglašeno, ovisi o njezinoj provedbi na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, a manjkava primjena i provedba i dalje predstavljaju znatan problem. Uloga nadzora je ključna – kako nadzora stanja okoliša tako i nadzora razine provedbe prava EU-a u području okoliša.

Parlament je više puta, također je navedeno u članku o politici zaštite okoliša u EU, naglasio da je bolja provedba ključan prioritet.

“U svojoj rezoluciji pod naslovom „Veća korist mjera EU-a za zaštitu okoliša: jačanje povjerenja uz pomoć više znanja i veće spremnosti reagiranja“ kritizirao je nedovoljan stupanj provedbe prava u području okoliša u državama članicama te dao nekoliko prijedloga za učinkovitiju provedbu, kao npr. širenje najboljih praksi među državama članicama i među regionalnim i lokalnim tijelima. U svom stajalištu o aktualnom programu djelovanja za okoliš Parlament je naglasio potrebu za strožom provedbom prava EU-a u području okoliša. Nadalje, zatražio je veću sigurnost za ulaganja kojima se podupire politika zaštite okoliša i napori u borbi protiv klimatskih promjena te je zatražio veće i bolje uključivanje pitanja zaštite okoliša u ostale politike”, navedeno je između ostaloga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:53