DUGO IŠČEKIVANI DOKUMENT

Ovo izvješće o procjeni šesto je otkako je UN prvi put sazvao klimatski panel 1988. godine, a možda je i posljednje objavljeno dok još uvijek postoje šanse da se izbjegne najgore

Ilustracija, zaleđena rijeka u kanadskoj Ottawi

 Adrian Wyld/Pa Images/Profimedia

Klimatski je slom sve bliži, mnogi će negativni utjecaji ozbiljno naštetiti Planeti i to ranije nego što se ranije vjerovalo, te nam preostaje tek mala šansa da se izbjegne najgori scenarij, stav je Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

Čak i ako ostanu na sadašnjim razinama, ljudske aktivnosti koji ubrzavaju klimatsko zagrijavanje uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u okolišu, prijete devastacijom dijelova svijeta i čin mnoga područja nemogućim za život, stoji u ovome značajnom izvješću objavljenom posljednjeg dana veljače 2022.

-Znanstveni dokazi su nedvosmisleni: klimatske promjene su prijetnja ljudskoj dobrobiti i zdravlju planeta- rekao je Hans-Otto Pörtner, supredsjedatelj radne skupine 2 IPCC-a., te dodao kako će svako daljnje odgađanje usklađene globalne akcije značiti propuštanje kratkotrajne prilike da uspijemo osigurati bolju budućnost.

Suše, poplave, toplinski valovi

U onome što su neki znanstvenici nazvali "najmračnijim upozorenjem do sada", u sažetku izvješća globalnog autoriteta za znanost o klimi stoji kako se pojava suša, poplava, toplinskih valova i drugih ekstremnih nepogoda ubrzava i donosi sve veću štetu.

Dopuštanje globalnim temperaturama da porastu za više od 1,5 C iznad predindustrijskih razina, rezultiralo bi nekim "nepovratnim" procesima kao što su otapanje ledenih kapa i ledenjaka, te efektom kaskade pri čemu će šumski požari, odumiranje drveća, sušenje tresetišta i odmrzavanje permafrosta oslobiti dodatne emisije ugljika, dodatno pojačavajući zagrijavanje.

Drugi dio velikog izvješća

Navedena saznanja dio su drugog su dio IPCC-ovog , ažuriranog, sveobuhvatnog pregleda globalnog saznanja o klimi, koji je nastajao sedam godina i koji se oslanja na recenzirani rad tisuća znanstvenika. Ovo izvješće o procjeni šesto je otkako je UN prvi put sazvao IPCC 1988. godine, a možda je i posljednje objavljeno dok još uvijek postoje šanse da se izbjegne najgore.

U prvom prilogu IPCC-ove radne skupine 1, objavljenom prošlog kolovoza, o fizičkoj znanosti i klimatskim promjenama, stoji kako je klimatska kriza "nedvosmisleno" uzrokovana ljudskim djelovanjem, što je rezultiralo promjenama koje su bile "bez presedana", a neke su postale i "nepovratne ”.

Ovaj drugi dio, nastao od radne skupine 2, bavi se utjecajima klimatskih promjena na Planet , te se navode najranjiviji dijelovi svijeta i nastavno na to opisuje kako se možemo pokušati prilagoditi i zaštititi. Treći dio, koji bi trebao biti objavljen u travnju, pokrivat će načine smanjenja emisija stakleničkih plinova, a posljednji dio, koji će se pojaviti u listopadu, sažimaju te lekcije prije sastanke vlada u Egiptu na klimatskom summitu UN Cop27.

Valja naglasiti kako izvješće umanjuje strahove kako su vojni sukobi potaknuti klimatskim faktorima. U izvješću je zapisano i da će uslijediti "raseljavanje" i "nedobrovoljna migracija" ljudi, ali i da su "neklimatski čimbenici dominantni pokretači postojećih nasilnih sukoba unutar država".

Najvažniji zaključci 2.djela izvješća IPCC-a:

-cijeli svijet je pogođen klimatskim promjenama. Nijedna naseljena regija ne može izbjeći strašne utjecaje koje donosi porast temperatura i sve ekstremnijih vremenskih prilika

-otprilike polovica svjetske populacije – između 3,3 milijarde i 3,6 milijardi ljudi – živi u područjima koja su “vrlo osjetljiva” na klimatske promjene.

-milijuni ljudi suočavaju se s nestašicom hrane i vode zbog klimatskih promjena, čak i pri sadašnjim razinama grijanja.

-masovno izumiranje vrsta, od drveća do koralja, već je u tijeku.

-obalna područja diljem svijeta i malo otočje o suočavaju se sve velikim rastom broja poplava

-za Planet esencijalni ekosustavi gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida, pretvarajući ih iz ponora ugljika u izvore ugljikaa

Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama, priopćeno je iz EP-a.

Europarlamentarci ističu kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Ujedno, zastupnici traže da Europska unija sadašnji desetogodišnji plan zamijeni petogodišnjim vremenskim okvirom za sve države kako bi se ubrzao tempo klimatskog djelovanja. Također smatraju da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u EU-u trebalo postupno ukinuti do 2025. godine te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.Eurozastupnici podsjećaju da je bioraznolikost od ključne važnosti za borbu protiv globalnog zatopljenja te prilagodbu klimatskim promjenama. Također, ističu da su rješenja temeljena na prirodi, koja uključuju zaštitu, obnovu i održivo upravljanje osjetljivim ekosustavima, najkorisnija za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Parlament ističe i kako bi sve države članice skupine G20 trebale pokazati globalno vodstvo i obvezati se na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:46