Italija je imala jednu od najsušnijih zima u posljednjih 65 godina, s oborinama 80% nižim od sezonskog prosjeka. Situacija je bila posebno zabrinjavajuća diljem sjevera Italije, gdje su neka područja bila lišena značajnih padalina više od tri mjeseca. Po, najduža rijeka u zemlji, na najnižoj je zimskoj razini još od 1972. godine.
Gradonačelnici nekih manjih gradova u regijama Pijemont, Liguriju, Lombardiju i Trentino, uveli su zato mjere ograničenja trošenja vode, koja uključuju gašenja fontana, noćna ograničenja korištenja vode iz slavina, zabranu korištenja vode za vrtove i parcele, te za pranje automobila i punjenje bazena. Za one za koje se utvrdi da rasipaju zalihe predviđene su kazne do 500 eura.
-Ne sjećam se takve situacije zimi. Nismo imali kiše od 8. prosinca. Imamo problema s bunarima, neka područja su morala biti opskrbljena cisternama. Pravilo je da se voda koristi samo za higijenske ili prehrambene potrebe- rekao je Francesco Pietrasanta, gradonačelnik Quarone, grada u Pijemontu. U Bajardu, selu u Liguriji, dovod vode do slavina isključen je između 20 i 8 sati ujutro.
-Nemamo izbora, Izvori su presušili. Voda iz planina više ne dolazi, a ono malo vode što stigne iz slavina koristi se za kuhanje i pranje. Od listopada 2020. gotovo nije bilo kiš - izjavio je za talijanske dnevne novine La Stampu, gradonačelnik Francesco Laura.
Zimska suša uslijedila je nakon intenzivnog, dugotrajnog toplinskog vala diljem Italije prošlog ljeta. Vjeruje se da je u kolovozu Siciliji oboren europski rekord s 48,8C.
Od srijede se ipak na sjeveru i ostatku Italije očekuje kiša, premda je prevladavajuće mišljenje kako bi oborine trebale biti obilne kako bi se riješio nedostatak vode.
Kako bi se zaštitili izvori vode za budućnost, Europski parlament odobrio je 13. svibnja 2019. nova pravila za ponovnu uporabu vode u poljoprivredi. Novim pravilima želi se potaknuti korištenje reciklirane vode za navodnjavanje u poljoprivredi, jer taj sektor troši gotovo polovicu sve vode godišnje u EU-u. Veće ponovno korištenje vode u poljoprivredi smanjilo bi pritisak na izvore za oko pet posto godišnje. Kako bi se zaštitili usjevi, nova pravila uključuju i standarde za kvalitetu reciklirane vode, stalni nadzor kvalitete vode, dok postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati plan za upravljanje rizicima. Uprave u državama članicama izdavale bi dozvole za postrojenja za pročišćavanje i pratile poštuju li se pravila. Zajednička europska pravila također bi osigurala uvjete za tržišno natjecanje postrojenja i poljoprivrednika te spriječila da se stvaraju prepreke za slobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....