Čitavo sazviježđe satelita bit će lansirano ovog desetljeća kako bi se pokušale odrediti s kojih se lokacija emitiraju značajne količine stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida i metana, piše BBC.

Ovu inicijativu predvodi američka neprofitna organizacija pod nazivom Carbon Mapper, a koristit će tehnologiju koju je razvila američka svemirska agencija tijekom posljednjeg desetljeća.

Dvadesetak satelita izgradit će i njima upravljati tvrtka Planet iz San Francisca koja i danas upravlja najvećom flotom svemirskih letjelica koje promatraju Zemlju.

U orbiti već postoji popriličan broj satelita koji nadziru stakleničke plinove, ali njihove su sposobnosti daleko od savršenih.

Većina ovih letjelica može detektirati metan na vrlo velikim površinama, ali imaju loše rezultate na manjoj skali, pa ne mogu prepoznati, na primjer, curenje nekog cjevovoda. A onim sustavima koji mogu zabilježiti ovaj detalj, nedostaje pokrivenost širokog područja i pravodobni povratak na određeno mjesto.

Projekt Carbon Mapper želi popraviti ovu situaciju postavljanjem više senzora visoke rezolucije koji mogu osigurati dnevni prikaz ili još bolje od toga.

Tražit će superemitere odgovorne za velika ispuštanja stakleničkih plinova. To bi uključivalo naftnu i plinsku infrastrukturu ili možda loše upravljana odlagališta otpada i velike tvornice mlijeka.

Ti emiteri često žele znati da imaju problem, ali jednostavno nemaju dovoljno podataka da nešto učine.

'Ono što smo naučili je da su sustavi koji se usredotočuju samo na razinu nacionalnih država nužni, ali nedovoljni. Doista se moramo spustiti na razinu pojedinačnih objekata, pa čak i pojedinih dijelova opreme, ako želimo da sve to ima utjecaja na društvo', objasnio je Riley Duren, izvršni direktor Carbon Mappera i znanstvenik sa Sveučilišta u Arizoni.

'Superemiteri su često isprekidani, ali su također nesrazmjerno odgovorni za ukupne emisije. No ako ih možete prepoznati i popraviti, možete dobiti veliku vrijednost za svoj novac', rekao je za BBC News.

Podaci dostupni svima

Cilj je satelitske podatke dati u ruke svima, uz potrebne alate, kako bi se te informacije mogle razumjeti i koristiti.

Projekt velikim dijelom podupire filantropija - poput Zaklade High Tide i Bloomberga.

U financiranju također sudjeluje i država Kalifornija. Naime, državni zakon obvezuje Kaliforniju da do 2030. smanji emisiju stakleničkih plinova za 40 posto ispod razine iz 1990. i da na kraju dođe do ugljične neutralnosti.

'Te ciljeve ne možemo ispuniti bez fokusiranja na metan (CH4), ugljični dioksid (CO2) i hidrofluoroogljikovodike (HFC)', rekao je Richard Corey, izvršni direktor Kalifornijskog odbora za zračne resurse (CARB).

'Bez obzira govorite li o operacijama s naftom i plinom, odlagalištima otpada, postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda - znamo da se, ako uspijemo učinkovito identificirati curenja, ona mogu popraviti. Radi se o pravodobnom dostavljanju tih podataka ljudima. To će pokrenuti akciju.'

Osnovno za uspjeh ovog projekta bit će tehnologija spektrometra koju je razvila NASA. Ovaj hiperspektralni instrument razvijen je i dorađen za uporabu u zraku, a sad će dosegnuti i orbitu.

Gotovo 500 kanala na senzoru može otkriti i klasificirati sve vrste pojava na zemlji, a vrlo su dobri i u otkrivanju ugljičnog dioksida i metana u atmosferi.

Tvrtka Planet lansirat će dva satelitska prototipa 2023. godine. Očekuje se da će svaka svemirska letjelica težiti oko 150-200 kg.

'Naša je uloga dizajnirati i izraditi ova dva satelita te obraditi sve podatke', objasnio je Robbie Schingler, suosnivač i glavni strateški direktor Planeta.

'Ovaj projekt Planet zapravo vraća temeljnim principima, a to je korištenje svemira za pomoć životu na Zemlji. A trenutno nema ništa važnije od navođenja ljudi da shvate širu sliku i krizu u kojoj se nalazimo.'

Ostatak sazviježđa satelita na nebu će se pojaviti 2025. godine. Tvrtka Planet namjerava komercijalno iskoristiti šire mogućnosti tehnologije senzora NASA-e, ali potom dio prihoda vratiti Carbon Mapperu kako bi pomogli održati njihovu misiju.

Paul Palmer stručnjak je za promatranje emisije ugljika iz svemira i znanstvenik sa Sveučilišta u Edinburghu u Velikoj Britaniji rekao je da će 'impresivni' projekt brzo promijeniti način na koji smo pratili promjene u atmosferskim plinovima CO2 i CH4.

'Drago mi je čuti o planovima Carbon Mappera da ove podatke učini javno dostupnima, jer su ključni za osiguravanje transparentnosti pri kvantificiranju procjena emisija i za razumijevanje kako nadopuniti podatke prikupljene od javno financiranih satelita. No ne možemo si priuštiti da budemo previše zadovoljni. Nadam se da je ovo početak natjecanja između tvrtki, institucija i svemirskih agencija oko pružanja najtočnijih atmosferskih satelitskih podataka o CO2 i CH4 koji će pomoći u ispunjavanju izazova povezanih s smanjenjem emisija stakleničkih plinova', rekao je prof. Palmer za BBC News.

Smanjenje emisija prioritet je Europske unije

Članovi Europskog parlamenta (MEP) usvojili su rezoluciju koja podržava mehanizam prilagodbe granica emisija ugljika (CBAM). Ako to prođe, porez na ugljik mogao bi se naplaćivati ​​za određenu robu uvezenu izvan EU koja ne udovoljava lokalnim standardima za dekarbonizaciju. Europarlamentarci su naglasili da bi to trebalo biti kompatibilno sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i ne smije se zloupotrijebiti kao alat za jačanje protekcionizma.

Namjera je da novi mehanizam bude dio šire industrijske strategije EU-a i pokrije sav uvoz proizvoda i roba obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama (ETS). Zastupnici u Europskom parlamentu dodaju da bi već do 2023. godine, a nakon procjene utjecaja, trebao obuhvatiti elektroenergetski sektor i energetski intenzivne industrijske sektore poput cementa, čelika, aluminija, rafinerije nafte, papira, stakla, kemikalija i gnojiva, koji i dalje dobivaju znatne subvencije, no predstavljaju 94 posto industrijskih emisija u EU.

'CBAM je izvrsna prilika za pomirenje pitanja klime, industrije, zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i preseljenja. Moramo prestati biti naivni i nametnuti istu cijenu ugljika proizvodima, bilo da su proizvedeni u ili izvan EU-a, kako bismo osigurali da i sektori koji najviše zagađuju sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena i uvode inovacije u pravcu nulte emisije ugljika. Ovo je naša najbolja šansa da ostanemo ispod granice zagrijavanja od 1,5 ° C, istodobno tjerajući naše trgovinske partnere da budu jednako ambiciozni kako bi ušli na tržište EU-a, rekao je izvjestitelj parlamenta EU-a Yannick Jadot.

Očekuje se da će Europska komisija predstaviti zakonodavni prijedlog o CBAM-u u drugom tromjesečju 2021. godine kao dio Europskog zelenog sporazuma, kao i prijedlog kako uključiti prihod ostvaren za financiranje dijela proračuna EU-a.