EU DIREKTIVA

Riječ je o kategoriji plastičnih vrećica koja se zbog debljine stjenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati

Ilustracija

 Oxana Medvedeva/Alamy/Alamy/Profimedia

Od danas je u Republici Hrvatskoj zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Kako je pojasnilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, riječ je o zabrani temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.

Takve lagane plastične vrećice za nošenje koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se koristiti i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma.

U ministarstvu nadalje navode kako je riječ je o kategoriji plastičnih vrećica koja se u najvećoj mjeri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine stjenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri onečišćuje okoliš.

Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada.

Kako su pojasnili, u praksi to znači da je od 1. siječnja 2022. dozvoljeno plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana, ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija.

Vrlo lagane plastične vrećice neće se moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarna ili pak knjižara i slično.

Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pozivajući građane da u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara, te da se prilikom kupnje odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative.

Spomenimo kako je Zakonom o gospodarenju otpadom, između ostalih akata iz zakonodavstva EU-a preuzeta i Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.) kojom se želi promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Kako je navedeno u spomenutoj direktivi, morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao rastući globalni problem. Smanjenje količine morskog smeća ključna je mjera za postizanje cilja održivog razvoja UN-a br. 14 kojim se poziva na očuvanje i održivo iskorištavanje oceana, mora i morskih resursa s ciljem održivog razvoja.

Unija mora odigrati svoju ulogu u sprečavanju i rješavanju problema morskog smeća i nastojati utvrditi standarde za cijeli svijet. U tom kontekstu Unija surađuje s partnerima u brojnim međunarodnim forumima poput skupina G20 i G7 te UN-a kako bi promicala usklađeno djelovanje te je ova Direktiva dio nastojanja Unije na postizanju tog cilja. Kako bi ta nastojanja bila učinkovita, također je važno da se izvozom plastičnog otpada iz Unije ne prouzroči povećanje morskog smeća drugdje, navedeno je u tom dokumentu.

U Europskoj uniji više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često bivaju odbačeni u okoliš kao smeće.

Također znatan dio ribolovnog alata stavljenog na tržište ne skuplja se u svrhu obrade. Stoga su, kako je naglašeno u toj EU direktivi, plastični proizvodi za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadržava plastiku posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog otpada, predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost i zdravlje ljudi te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.

Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

U ovoj direktivi naglašene su i mjere koje bi države članice trebale poduzimati za obavješćivanje potrošača i poticanje njihovog odgovornog ponašanja potrošača kako bi se postiglo smanjenje odbacivanja otpada od proizvoda obuhvaćenih ovom Direktivom u okoliš.

Tako bi potrošači trebali biti upoznati o dostupnosti alternativa, koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustavima za ponovnu uporabu i mogućnostima u pogledu gospodarenja otpadom za te plastične proizvode za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, kao i o najboljim praksama dobroga gospodarenja otpadom . Također nužno ih je upoznati s posljedicama za okoliš odbacivanjem smeća, kao i posljedicama koje neodgovarajuće zbrinjavanje otpada od plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu ima za kanalizacijsku mrežu.

Podsjetimo i na riječi hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan koja je naglasila kako će tijekom razdoblja prilagodbe ključnu ulogu odigrati potrošači, dakle svi mi.

- Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet – istaknula je Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:55