Milijuni ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog teške suše i snažnih ciklona u opasnosti su od modernog ropstva u nadolazećim desetljećima, upozorava se u novom izvješću istraživača s Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj (IIED) i Anti-Slavery International.

Klimatska kriza i sve veća učestalost ekstremnih vremenskih nepogoda, uključujući poplave, suše i velike požare, imaju razoran učinak na daljnji životni put ljudi koji već žive u siromaštvu i čini ih posebno ranjivijima na ropstvo, stoji dalje u gore spomenutom izvješću.

Istraživači su tako otkrili i kako su se mladići i djevojke, koje je suša na sjeveru Gane natjerala na preseljenje u velike gradove, već našli u raljama prostitucije, trgovca ljudima, kao i dužničkog ropstva- oblika suvremenog ropstva u kojem su radnici zarobljeni u poslu i iskorištavaju se za otplatu ogromnog duga.

-Naše istraživanje pokazuje domino učinak klimatskih promjena na živote milijuna ljudi. Ekstremni vremenski događaji doprinose uništavanju okoliša, prisiljavajući ljude da napuste svoje domove i postanu mete trgovca robljem - rekla je Fran Witt, savjetnica za klimatske promjene i moderno ropstvo pri Anti-Slavery International.

Svjetska banka procjenjuje da će do 2050. problemi izazvani klimatskom krizom, poput slabih prinosa usjeva, nedostatka vode i porasta razine mora, otjerati iz domova više od 216 milijuna ljudi iz šest regija podsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike

Izvješće je snažno upozorenje svjetskim čelnicima uoči summita UN -a o klimi Cop26 u studenom u Glasgowu i poziva ih da se pozabave problemima suvremenog ropstva. U izvješću se zaključuje kako se prava radnika imigranata zloupotrebljavaju i zanemaruju radi gospodarskog rasta i razvoja.

Europski parlament traži od EU-a i njegovih država članica da vode migracijsku politiku koja u potpunosti odražava ljudska prava migranata i izbjeglica kako su sadržana u međunarodnom, regionalnom i nacionalnom pravu; te poziva ESVD, Komisiju i države članice da surađuju s trećim zemljama u pogledu prava migranata kao integralne dimenzije politike EU-a o ljudskim pravima. Parlament ustraje u tome da bi veza između ljudskih prava i migracija trebala biti na odgovarajući način obuhvaćena okvirom bilateralnih dijaloga EU-a i relevantnih zemalja o ljudskim pravima. Nadalje, Parlamet traži od EU-a da provede globalnu kampanju kako bi se pružila potpora sveopćoj ratifikaciji Ženevske konvencije u pogledu statusa izbjeglica i njezina protokola iz 1967.