KRIZA U AFRICI

Većina sušom pogođenih okruga već se moralo suočiti s invazijama pustinjskih skakavaca, poplavama i plemenskim sukobima
Suša u Keniji, 2021.
 Simon Maina/Afp/Profimedia

Procjenjuje se kako se u ovom trenutku 2,1 milijuna Kenijca suočava s glađu zbog suše koja vlada u gotovo pola te države. Nacionalno tijelo za upravljanje sušom (NDMA) poslalo je poruku kako će građanima koji žive u 23 okruga na sušnom sjeveru, sjeveroistoku i obalnim dijelovima zemlje biti hitno potrebna pomoć u sljedećih šest mjeseci.

Krizu su pogoršali Covid-19 i prijašnje suše, a predviđa se da će se situacija pogoršati do kraja godine jer se očekuje kako će kiše od listopada do prosinca biti ispod uobičajenih razina, a Asha Mohammed, generalna tajnica kenijskog Crvenog križa, rekla je kako se većina pogođenih okruga već morala suočiti s invazijama pustinjskih skakavaca, poplavama i plemenskim sukobima uzrokovanim borbom za ograničen broj resursa. Prošlog tjedna predsjednik Uhuru Kenyatta proglasio je nacionalnu katastrofu obećavajući "sveobuhvatne mjere za ublažavanje suše".

U srpnju su predstavnici Organizacije UN -a za hranu i poljoprivredu izračunali kako je zemlji potrebno 9,4 milijardi kenijskih šilinga (62 milijuna funti) kako bi se ublažili učinci suše između srpnja i studenog.

"Nisu samo poljoprivrednici pogođeni sušom, već i stanovnici u urbanim područjima koji su bili prisiljeni platiti veće cijene za ono malo dostupne hrane. Nešto hrane stiže do urbanih područja u pogođenim regijama, ali je kupovna moć mala jer su mnogi zbog pandemije ostali bez posla", rekla je Asha Mohammed. Iz NDMA su kazali i kako su mjere socijalnog distanciranja "ograničile zajedničke poljoprivredne aktivnosti i smanjile broj otvorenih radnih mjesta, što je dovelo do pada obrađene zemlje i manje predviđene proizvodnje iz usjeva".

Suše prijete i Europi. Rast stanovništva, urbanizacija i turizam doprinose problemima s vodoopskrbom, dok suše sve češće pogađaju brojna područja u Europi, naročito na Mediteranu. Štoviše, očekuje se da će stanje biti sve gore zbog klimatskih promjena. Prema procjenama, do 2030. godine polovica riječnih sljevova u Europi bit će pogođena nestašicama.Kako bi se zaštitili izvori vode za budućnost, Europski parlament odobrio je 13. svibnja 2019. nova pravila za ponovnu uporabu vode u poljoprivredi. Novim pravilima želi se potaknuti korištenje reciklirane vode za navodnjavanje u poljoprivredi, jer taj sektor troši gotovo polovicu sve vode godišnje u EU-u. Veće ponovno korištenje vode u poljoprivredi smanjilo bi pritisak na izvore za oko pet posto godišnje. Kako bi se zaštitili usjevi, nova pravila uključuju i standarde za kvalitetu reciklirane vode, stalni nadzor kvalitete vode, dok postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati plan za upravljanje rizicima. Uprave u državama članicama izdavale bi dozvole za postrojenja za pročišćavanje i pratile poštuju li se pravila. Zajednička europska pravila također bi osigurala uvjete za tržišno natjecanje postrojenja i poljoprivrednika te spriječila da se stvaraju prepreke za slobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:51