U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura. Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj svaki stanovnik u prosjeku je bacio 71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53 %) nastalo u kućanstvima.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje "EU bira sigurnu hranu" koja se provodi u Hrvatskoj i u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje te kampanje, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj. Kako su izvijestili, cilj je povećati informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazati na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU, sigurna za konzumaciju.

„Prema zadnjim relevantnim europskim istraživanjima, hrvatski potrošači su zainteresiraniji za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije. Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike doprinijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta“, istaknula je ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić.

Kako je navedeno u objavi za medije, također je naglasila važnost koju kontinuirana edukacija o sigurnosti hrane i povezanim temama ima za građane:

„Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u EU-u, bit će i tema smanjenja bacanja hrane. To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 % je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osviještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane na najveću moguću mjeru i tako doprinesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom“, kazala je dr. Sokolić.

„Svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu. Ulaskom u Europsku uniju preuzeli smo EU legislativu i time jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije“, istaknuo je načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš, dr. vet. med.

Ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić, načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš, dr. vet. med. i poznati chef Melkior Bašić nekih od navedenih tema dotaknuli su se i u današnjoj panel raspravi koju je vodio novinar i bloger Domagoj Jakopović Ribafish.

„Naši monitorinzi su vrh piramide jer osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, odnosno svaki proizvođač odgovoran je da sam sebe kontrolira te se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Uz to, krajnji potrošač nije zanemariva karika. Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio“, rekao je Kiš.

Melkior Bašić osvrnuo se na praksu u restoranima i svijest potrošača. „Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Danas smo čuli da svaki Hrvat u prosjeku baci 71 kg hrane, a od toga najviše u kućanstvu. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan.“, rekao je.

„U svjetskim restoranima se izuzetno vodi briga o otpadu od hrane. Danas znamo brojne tehnike pomoću kojih možemo, ako je podrijetlo hrane provjereno, namirnicu maksimalno iskoristiti, a otpad od hrane smanjiti na minimum. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana“, istaknuo je Bašić.

Cilj je EFSA-e i HAPIH-a približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Spomenimo kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo navedeno da prema procjenama u EU-u godišnje nastane 88 milijuna tona otpada od hrane i da preko 50 posto tog otpada nastane u kućanstvima i na razini potrošača, te da otpad od hrane ima značajan utjecaj na okoliš i čini oko 6 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Europska unija u skladu s europskim zakonom o klimi, koji je Europski parlament usvojio u lipnju 2021., želi kroz europski zeleni plan do 2050. postati klimatski neutralna.