Ulaganja u javni gradski prijevoz mogla bi stvoriti 4,6 milijuna radnih mjesta do 2030. godine, smanjiti emisiju štetnih plinova i pomoći svijetu da se oporavi od koronakrize, poručuju gradonačelnici 40 gradova iz cijelog svijeta.

Gradovi su ključni za borbu protiv klimatskih promjena jer generiraju tri četvrtine emisija ugljika, pokazale su studije.

"Zeleni i pravedni oporavak" potaknut ulaganjima u autobuse i vlakove, a posebno u električna vozila, smanjio bi upotrebu automobila i onečišćenje zraka i zaštitio bi ranjive stanovnike, poručuju čelnici gradova-zagovornika zaštite klime, okupljeni u mreži C40.

Mrežu čini 40 gradova iz cijelog svijeta, uključujući Barcelonu, Berlin, Atenu, Rim, London, Veneciju, Pariz, Kopenhagen, Lisabon, Madrid, Moskvu, Oslo, Varšavu, Buenos Aires, Quito, Santiago, Rio de Janeiro, Austin, Chicago, Montreal, Toronto, Washington, New York, Amman, Dubai, Mumbai, Kuala Lumpur, Peking, Hanoi, Bangkok, Hong Kong, Nairobi, Adis Abebu, Johannesburg, Dar es Salam i Dakar.

"Put prema oporavku popločan je ulaganjima u našu infrastrukturu. Javni prijevoz nije tek sustav transporta ljudi, on otvara i prilike, nudi jednakost i bolju kvalitetu života", poručio je predsjednik grupe Cities Climate Leadership i gradonačelnik Los Angelesa Eric Garcetti.

Jakov Prkic/Cropix

Rumunjski europarlamentarac Vlad Gheorghe o tome je govorio prije dva dana u intervjuu časopisu The Parliament i ukazao na ogromnu važnost jednakog pristupa prijevozu svim građanima.

- U Rumunjskoj je trećina cesta prljava ili kaldrmasta, čime je autobusni prijevoz izuzetno otežan. Situacija je slična u susjednim zemljama, pa vjerujem da bi poboljšanje cestovne mreže trebao biti prioritet Kohezijske politike EU.a, Jednaki pristup prijevozu znači jednaki pristup javnim uslugama i robi. Po mom mišljenju, to je stvar socijalne pravde, rekao je Gheorghe.

Pandemija koronavirusa teško je pogodila sustav javnog prijevoza u nekoliko velikih gradova jer je promet u pandemiji stao. New York očekuje deficit u blagajni u ovoj godini od šest milijardi dolara, a Pariz je u 2020. izgubio gotovo četiri milijarde dolara prihoda, stoji u izvješću C40.

Gradovi, koji su dom 60 posto svjetske populacije, podnijeli su najveći teret krize, čije su ekonomske posljedice gurnule na rub siromaštva gotovo 100 milijuna ljudi, uglavnom žena i etničkih manjina, stoji u izvješću.

Dolar uložen u javni prijevoz mogao bi generirati pet dolara ekonomskog povrata, a uložena milijarda dolara mogla bi stvoriti 50.000 radnih mjesta, izvješćuje C40.

Zeleni oporavak podržao bi također radnike s niskim primanjima koji se oslanjaju na javni prijevoz da bi došli na radno mjesto. To posebno vrijedi za žene i mlade koji su, kako upozoravaju Ujedinjeni narodi, najteže pogođeni gubitkom posla u pandemiji.

"Bez snažnih sustava javnog prijevoza, radnici - posebno žene, migranti, mladi, prekarni i neformalni radnici - suočavaju se s većim preprekama u pristupu zapošljavanju", naglašava čelnica sindikata međunarodnih javnih usluga Rosa Pavanelli.

"Mi smo posljednja generacija koja može na vrijeme nešto poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena", naglasio je u priopćenju gradonačelnik Lisabona Fernando Medina.

Gradovi troše više od dvije trećine svjetske energije i odgovorni su za više od 70 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida i zato moramo predvoditi tu borbu, dodao je Medina.