Svaki kutak našeg društva podbacio je kad su u pitanju 'transformacijske promjene' potrebne da se izbjegnu najpogubnije posljedice klimatske krize, s trendovima koji su ili prespori ili u nekim slučajevima čak i nazaduju, pokazala je velika globalna analiza, piše Guardian.

U 40 različitih područja koja obuhvaćaju energetski sektor, tešku industriju, poljoprivredu, transport, financije i tehnologiju, niti jedno se ne mijenja dovoljno brzo da se izbjegne zagrijavanje od 1,5C u odnosu na predindustrijsko doba, što je glavi cilj Pariškog klimatskog sporazuma, stoji u novom izvješću Systems Change Lab-a.

Tempo dekarbonizacije opasno je spor, što je postalo jasno samo nekoliko dana prije početka ključnih UN-ovih razgovora o klimi u Škotskoj i što naglašava koliko je svijet skrenuo s puta u svojim pokušajima da obuzda klimatski slom.

Atmosferske razine plinova koji zagrijavaju planetu dosegnuli su prošle godine novi rekord, a UN je upozorio da planirana količina fosilnih goriva koje zemlje planiraju izvaditi, 'znatno premašuje' granicu potrebnu za održavanje zagrijavanja ispod praga od 1,5 C.

'Moramo povući kočnicu u svakom sektoru, transformirati našu proizvodnju električne energije, naš način prehrane, način na koji upravljamo zemljom i još mnogo toga - a sve istovremeno', rekla je Kelly Levin, glavna znanstvenica u Bezos Earth Fund-u i jedna od koautorica izvješća. 'Potrebne su nam transformacijske promjene i posve je jasno da se trendovi ne mijenjaju dovoljno brzo.'

Od proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora preko potrošnje mesa pa do javnog financiranja fosilnih goriva, izvještaj je utvrdio da nijedan sektor ne pokazuje potreban napredak kako bi se do polovice ovog desetljeća smanjile emisije stakleničkih plinova prije njihove potpune eliminacije do 2050. godine, što je potrebno da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5C.

Prema analizi, ugljen bi trebalo izbacivati iz upotrebe pet puta brže nego sada, dok tempo pošumljavanja treba biti tri puta brži. Močvarna priobalna područja treba obnavljati gotovo tri puta brže, financiranje zaštite klime treba rasti 13 puta brže, a značajno brža bi trebala biti i energetska obnova zgrada.

U bogatim zemljama Europe i Sjeverne Amerike potrošnja govedine trebala bi se smanjivati 1,5 puta brže nego sada. U tim zemljama s velikom potrošnjom mesa, ali i brojnim alternativama, smanjenje na ekvivalent od jednog i pol hamburgera po osobi tjedno, značajno bi smanjilo potražnju za poljoprivrednim zemljištem i emisije stakleničkih plinova.

No tračak nade ipak postoji: globalni udio električne energije proizvedene iz sunca i vjetra porastao je za 15 posto godišnje tijekom posljednjih pet godina, a obnovljivi izvori energije postali su najisplativija zamjena za ugljen u većini zemalja. Primjena električnih vozila je u porastu, dosegnuvši prošle godine više od četiri posto globalne prodaje automobila.

Izvješće je također otkrilo da postoji dobra šansa, uz odgovarajuću potporu, za 'eksponencijalni' napredak u tehnologiji poput izravnog uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka, za koji znanstvenici kažu da će se vjerojatno morati primijeniti u velikim razmjerima kako bi se ublažile posljedice klimatske katastrofe. Ali općenito, svijet se kreće presporo kad je u pitanju suočavanje s klimatskom krizom.

'Iako stvari na nekim područjima idu u pravom smjeru, krećemo se presporo da bismo izbjegli 1,5C', rekla je Sophie Boehm, istraživačica klime na Svjetskom institutu za resurse i koautorica izvješća. 'Ako tako nastavimo, teško ćemo postići ciljeve za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Vrlo je zabrinjavajuće što ne postižemo napredak ni u jednom od ovih zadanih područja.'

Dok napredak u većini mjesta postoji, ali zaostaje, tri područja posve stagniraju: proizvodnja cementa, proizvodnja čelika i napori da se naplati naknada za emisije ugljika, navodi se u izvješću. Još tri područja – emisije iz poljoprivrede, udio emisija u putovanju automobilima i stopa krčenja šuma – kreću se u posve krivom smjeru.

'Trebamo potpune zaokrete na ovim područjima', rekla je Levin. 'Kad su klimatske promjene u pitanju, nije dovoljno samo ići u pravom smjeru već to morate učiniti brzim tempom. Bez toga će doći do katastrofalnih posljedica.'

Malo je optimizma da će zemlje poduzeti potrebne obveze za spašavanje ove situacije na pregovorima u Glasgowu, poznatim kao Cop26. John Kerry, izaslanik Joea Bidena za klimu, rekao je da će vjerojatno biti 'praznina' u planovima za smanjenje emisija koje su iznijele vlade.

Ako se svijet zagrije više od 1,5C, smrtonosni toplinski valovi, razorne oluje, katastrofalne poplave i propadanje usjeva bit će sve češći što će prouzročiti štetu od više trilijuna dolara i milijune ljudi prisiliti na raseljavanje. António Guterres, glavni tajnik UN-a, upozorio je da svijet riskira 'paklenu budućnost' zbog sporosti u suočavanju s krizom.

'Imamo tehnologiju za dekarbonizaciju većine ovih područja', rekao je Bill Hare, izvršni direktor Climate Analytics-a, organizacije koja je također sudjelovala u izradi ovog izvješća. 'Potrebna nam je politička volja i da vlade uvide prilike koje će ova tranzicija donijeti njihovim ekonomijama'.

Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju da obveze koje su zemlje preuzele sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama. Kažu da EU mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, a europarlamentarci raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom.

Kako bi se ubrzao tempo klimatskog djelovanja, zastupnici traže da EU sadašnji desetogodišnji plan zamijeni petogodišnjim vremenskim okvirom za sve države. Također kažu da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u EU-u trebalo postupno ukinuti do 2025. godine te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.

Zastupnici podsjećaju da je biološka raznolikost od ključne važnosti za borbu protiv globalnog zatopljenja te prilagodbu klimatskim promjenama. Također, ističu da su rješenja temeljena na prirodi, koja uključuju zaštitu, obnovu i održivo upravljanje osjetljivim ekosustavima, najkorisnija za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.