Pobjednik natjecanja Europsko stablo godine bit će proglašen 23. ožujka 2022. godine na ceremoniji dodjele nagrada popraćenoj konferencijom “planting4Future” u Bruxellesu, a želite li sudjelovati u ovom izboru za glasanje je preostao još samo jedan tjedan.

Javno glasovanje započelo je putem online stranice 1. veljače ove godine, a traje do 28. veljače 2022. godine u 23:59:59 sati. Danas se još može vidjeti koliko je kojem stablu dosad pripalo glasova, no od 22. veljače do kraja natjecanja rezultati glasanja bit će tajni, što znači da broj glasova preliminiranog glasanja neće biti dostupan na internetskoj stranici.

Između 16 kandidata, pobjednika nacionalnih natjecanja, Republiku Hrvatsku ove godine predstavlja Hrvatsko stablo 2021. godine – Stoljetni div u srcu Slavonije, koje je na europsko natjecanje kandidirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalni koordinator natjecanja.

Kako je pojašnjeno na stranicama te ustanove, riječ je oko 130 godina starom stablu golemog mamutovca ili sekvoje (Sequoiadendron giganteum (Lindl.) J.Buchh.; sinonim: Sequoia gigantea (Lindl.) Decne.). Smješteno je u sklopu EPIcentra Sequoia Slatina, predstavlja jedini zaštićeni primjerak ove vrste stabla u Hrvatskoj te se ubraja među najstarije primjerke u Europi.

Pretpostavlja se, kako navode, da ga je tijekom 19. stoljeća posadila plemićka obitelj Schaumburg-Lippe, istodobno kada su najstarije sekvoje (izvan svog prirodnog staništa) zasađene u Engleskoj. Stablo golemog mamutovca zaštićeno je sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture kao pojedinačno stablo 1967. godine.

U virtualnoj šetnji EPIcentrom Sequoia Slatina posjetitelji mogu upoznati ovog 32,5 metara visokog Stoljetnog diva u srcu Slavonije.

U izboru za pobjednika natjecanja Europsko stablo 2022. godine 16 je kandidata. Uz Stoljetnog diva u srcu Slavonije, na natjecanju Europsko stablo 2022. godine sudjeluju i sljedeći kandidati:

Divovska sekvoja pred zgradom fakulteta Notre Dame de Bonlieu – Patrijarh koji štiti studente iz Belgije;

Stablo djeda Kolje iz Bugarske;

Raspjevana lipa – Izvor nadahnuća i energije iz Češke Republike;

Kraljevski bor – Moćni kralj u središtu učenja o prirodi iz Estonije;

Ja sam Tilia – Lipa pored župnog dvora u Maasnielu iz Nizozemske;

Multisekularni slatki kesten s Audranovog trga – Stablo livade koje je postalo urbano iz Francuske;

Kulturalni par – Viseći par japanskih akacija iz kazališta Csokonai u Debrecinu iz Mađarske;

Aģin veliki hrast – Aģin veliki hrast i prispodoba o njegovu oslobođenju iz Latvije;

Stablo kestena od stotinu konja iz Italije;

Hrast Dunin – Čuvar prašume Białowieża iz Poljske;

Veliki hrast plutnjak iz Portugala;

Turgenjev hrast iz Ruske Federacije;

Kišobran s Visokih Tatri – Simbol mjesta Starý Smokovec iz Slovačke;

Hrast šume Conxo – Drvo slobode iz Španjolske;

Kippfordovo nagnuto stablo – Prkosan, usamljen glog čuva Škotsku obalu iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Prilikom glasanja potrebno je odabrati dva stabla, a naglasak je na stablima s najzanimljivijim pričama.

Na stranicama istaknuto je kako su stabla neophodna za naš život i važna poveznica između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ona ublažuju ljetne vrućine, pomažu nam da duboko udahnemo i uravnotežuju klimu. Stoga ih trebamo štititi i brinuti o njima, poruka je uz izbor Europskog stabla godine, natjecanja pokrenutog 2011. godine. Inspirirano je popularnim natjecanjem za Stablo godine koje je dugi niz godina organizirala Češka zaklada za zaštitu okoliša (Nadace Partnerství).

Cilj Europskog stabla godine, kako je istaknuto, je isticanje značaja starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuje našu brigu i zaštitu.

“Za razliku od drugih natjecanja, Europsko stablo godine ne stavlja u središe pozornosti ljepotu, veličinu ni starost, već priču o stablu i njegovu povezanost s ljudima. Tražimo stabla koja su postala dio šire zajednice”, navedeno je na stranicama Europskog stabla godine.

Dodajmo i kako Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju klimatskih izazova. EU planira kroz Europski zeleni plan do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti. U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.