Europski je parlament jučer je izglasao Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“, koje je inicirao i ispregovarao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

Izvješće, usvojeno s 572 glasova za, 79 protiv i 37 suzdržanih, naglašava važnost kohezijske politike kao najvećeg europskog investicijskog alata s preko 300 milijardi eura u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050.godine i ispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma.

- Namjera ovog izvješća bila je zacrtati korake nužne u tranziciji prema klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine, iz perspektive europskih regija. S odobrenih 330 milijardi eura u sljedećem proračunskom razdoblju, Kohezijska politika je najveći i najvažniji investicijski alat u Europi. Kako će trideset posto iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj biti usmjereno u projekte dekarbonizacije ekonomije, Kohezijska politika postala je ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Naše regije tu priliku ne smiju propustiti, jer, kako je EP upozorio još 28. studenoga 2019. godine, nalazimo se u klimatskoj i okolišnoj krizi - rekao je Picula prilikom predstavljanja Izvješća na plenarnoj sjednici EP-a.

Naglasio je da klimatske promjene nisu samo pitanje okoliša, već ekonomske i društvene promjene zbog čega se protiv klimatskih promjena moramo boriti svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj.

- Sredstva iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj omogućit će nam ulaganja u zelene poslove, unaprjeđenje kvalitete života i zelenije gradove dok pobjeđujemo u toj borbi. Tranziciju prema klimatskoj neutralnosti moramo postići na društveno pravedan način, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Zato nismo naglasili samo socijalnu dimenziju tranzicije, već i ulogu specifičnih regija, poput malih otoka i udaljenih regija, kao inovacijskih laboratorija za razvoj čiste energije, pametne mobilnosti, upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije - istaknuo je Picula. Izvješćem se od lokalnih i regionalnih vlasti traži da ciljeve klimatske neutralnosti pretvore u konkretne lokalne aktivnosti u zaštiti okoliša, uzimajući u obzir specifičnosti regija i koristeći inovativne mjere.

U Izvješću se podsjeća kako je 30 posto kohezijskih i sredstava za regionalni razvoj namijenjeno ‘zelenim projektima’ u sadašnjem proračunskom razdoblju i sva se moraju uložiti sljedeći načelo nečinjenja štete. Regionalni razvojni planovi shodno tome moraju biti usmjereni na smanjivanje okolišnih rizika, energetsku tranziciju na obnovljive izvore, bioraznolikost i klimatsku prilagodbu i podršku građanskom angažmanu i lokalnim projektima. Izvješće nastalo na inicijativu hrvatskog europalamentarca Tonina Picule pozdravila je i Europska komisija.

- U ovom proračunskom razdoblju Kohezijska će politika dati velik doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Klimatskim politikama u regionalnom kontekstu će biti namijenjeno oko 69 milijardi eura, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana. Sva ćemo ulaganja pratiti prema OECD-ovim standardima za praćenje utjecaja na klimu. Sve razine uprave, od lokalne, preko regionalne do europske su važni faktori u borbi protiv klimatskih promjena, a Komisija članicama poručuje da u programiranju sredstava kohezije posebno traže okolišnu održivost investicija - izjavio je europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginius Sinkevičius.