Kako se približavala konferencija COP26, tako su se velike banke sve više željele pozicionirati kao ključni dio rješenja za klimatsku krizu. Mnoge su se obvezale uskladiti svoja ulaganja s Pariškim sporazumom i uspostaviti politike zaštite okoliša, krčenja šuma i ljudskih prava. Barem je tako ako pogledate njihove PR materijale i javna obećanja.

Međutim, najnovije istraživanje istraživanje organizacije za ljudska prava Global Witness otkriva kako su financijske odluke svjetskih banaka u suprotnosti s njihovim javnim obećanjima.

Rezultati istraživanja pokazuju da su banke i investitori sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, EU, SAD-u i Kini ostvarili 1,74 milijarde dolara (1,49 milijardi eura) prihoda od ogromnih ulaganja u tvrtke povezanih s uništavanjem šuma - i to sve pet godina nakon Pariškog sporazuma . Banke koje ostvaruju ove prihode uključuju imena kao što su HSBC, JP Morgan, Deutsche Bank, BNP Paribas, Rabobank i Bank of China. Ukupno su financijske institucije u Ujedinjenom Kraljevstvu, EU, SAD-u i Kini uložile 157 milijardi dolara (134 milijarde eura) , i to između 2016. i 2020., u tvrtke koje su optužene za uništavanje vitalnih ekosustava, kao što su brazilska Amazonija, tropska savana Cerrado i tropske šume Gabona, Kameruna i Indonezije.

Uzmimo kao primjer HSBC, jednu od najvećih svjetskih banaka. Izvršni direktor tvrtke Noel Quinn rekao je u intervjuu u studenom 2020. da HSBC ima za cilj igrati vodeću ulogu u podršci globalnoj tranziciji na globalnu ekonomiju s nultom neto emisijom ugljika, navodeći da je to "moralno ispravna stvar koju treba učiniti , ali ujedno i prilika za zaradu .”

No kada pogledamo nalaze istraživanja o HSBC-jevom financiranju krčenja šuma, Quinn ispada lažac.

Analiza pokazuje da je HSBC najveći britanski financijer destruktivnog agrobiznisa, te da je osigurao financiranje u iznosu od 5,25 milijardi funti nekim od najgorih svjetskih uništavača eko sustava između 2016. i 2020. i usput ostvario prihod viši od 27,8 milijuna funti (32,8 milijuna eura). Nakon svoje javne objave 'kako neće sudjelovati u deforestaciji' 2017. , HSBC je primio 15,5 milijuna dolara (13,3 milijuna eura).

Šume i druga šumska područja trenutačno pokrivaju oko 43 % površine EU-a i obuhvaćaju najmanje 182 milijuna hektara i čine 5 % ukupnih svjetskih šuma. U Europi se 23 % svih šuma nalazi unutar područja mreže Natura 2000. Šume apsorbiraju više od 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Oko 60 % šuma u EU-u u privatnom je vlasništvu, a velik dio čine mala šumska gospodarstva (manje od tri hektara). Više od 60 % produktivnih šuma u EU-u certificirano je za ispunjavanje dobrovoljnih standarda održivog upravljanja šumama. Taj sektor izravno zapošljava najmanje 500 000 osoba, a neizravno 2,6 milijuna ljudi u EU-u.

S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora Europski parlament pozvao je na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u.

Zastupnici su pozvali na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima. Šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na njima ključni su za daljnji razvoj kružne bioekonomije, koja omogućuje ublažavanje klimatskih promje