Britanski ministar poduzetništva i energetike Kwasi Kwarteng razmišlja o tome da prijeđe na isključivo vegansku prehranu kako bi dao svoj doprinos u rješavanju klimatskih promjena. Ustvrdio je da će ljudi morati promijeniti životni stil ako vlada želi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 78% do 2035. godine, piše The Guardian.

No, koju bi razliku doista donijelo ako bi se svi okrenuli veganskoj prehrani? Ugledni stručnjaci rekli su za The Guardian da je promjena načina na koji jedemo nužna za budućnost planeta, ali da bez vladine akcije neće ništa imati smisla. Ako su političari ozbiljni u želji da promijene prehrambene navike, također ih trebaju poticati, ističu znanstvenici i autori tekstova o ekologiji.

Stručna literatura o utjecaju prelaska na veganstvo je raznolika. Neka istraživanja pokazuju da bi odabir vegetarijanske opcije smanjio emisiju stakleničkih plinova po osobi za 3%. Drugi pokazuju da bi došlo do smanjenja emisija za 20-30 posto po osobi.

- Najvažnija stvar na koju treba ukazati je da se emisije stakleničkih plinova promatraju kao jedina mjera održivosti, ali to nije tako. Učinke poljoprivrednih sustava na sekvestraciju ugljika, zakiseljavanje tla, kvalitetu vode, šire usluge ekosustava također treba dobro razmotriti, rekao je Matthew Harrison, vođa tima za modeliranje sustava na Institutu za poljoprivredu u Tasmaniji.

- Također je potrebno uzeti u obzir poljoprivredne sustave koji mogu zamijeniti stoku, rekao je.

Ekološki aktivist i autor George Monbiot tvrdi da su brojke o utjecaju prelaska na veganstvo različite zbog onoga što znanstvenici mjere.

- Postoje dva potpuno različita načina na koji se analizira utjecaj prehrane na ugljični otisak: jedan govori o ugljiku koji se oslobađa proizvodnjom ove ili one hrane - to je 'tekući račun za ugljik'. a drugi je 'glavni račun za ugljik', koji predstavlja oportunitetnu potrošnju ugljika za proizvodnju jedne hrane u odnosu na drugu, rekao je.

Monbiot kaže da je ono što jedemo 'velika tema', zajedno s vrstom prijevoznog sredstva koji koristimo.

- Većina onoga što možete napraviti na individualnoj razini je slaba u usporedbi s onim što vlade trebaju napraviti, no to se ne odnosi na izmjenu načina prehrane. To ima veliki utjecaj. Lakše je to učiniti ako vlada djeluje na promjenu prehrambenog sustava, ali ako to izostane, svejedno bismo trebali pokušati promijeniti način prehrane, rekao je.

Godine 2018. godine, znanstvenici koji stoje iza jedne od najopsežnijih analiza štete poljodjeljstva na planet otkrili su da izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda može biti najveći pojedinačni doprinos smanjenju ugljičnog otiska na Zemlju. Istraživanje je pokazalo da bi se bez konzumacije mesa i mliječnih proizvoda, globalna obradiva površina mogla smanjiti za više od 75 posto, područje usporedivo s veličinom Sjedinjenih Država, Kine, Europske unije i Australije zajedno, a i dalje bi mogla prehranjivati čovječanstvo.

- Puno je različitih sektora koji imaju utjecaj na emisiju stakleničkih plinova, a prehrambeni sustav je svakako jedan od najvažnijih jer je globalno odgovoran na otprilike trećinu svih emisija stakleničkih plinova, rekao je dr. Marco Springmann, viši istraživač za održivost okoliša i javnog zdravlja pri Sveučilištu Oxford.

Dodao je da je velika većina emisija povezana s namirnicama poput govedine i mliječnih proizvoda, što znači da je teško napredovati bez smanjenja emisija štetnih tvari. Rekao je da nema dobrih tehničkih rješenja za činjenicu da krave emitiraju metan koji djeluje na zatopljenje.

On smatra da bi vlade trebale ponuditi cjenovne poticaje za održive proizvode, te učiniti govedinu i mliječne proizvode skupljima.

Frank Mitloehner, profesor i stručnjak za produljenje kvalitete zraka pri Sveučilištu Kalifornija, rekao je da stavljanje tereta na pojedinca odvraća pozornost s političkih reformi koje su nužne.

Rekao je da literatura sugerira da prelazak na veganstvo na dvije godine ima jednaki utjecaj na spas planeta poput onoga koji bi generiralo ukidanje jednog avionskog leta iz Europe za SAD.

On vjeruje da je najvažniji pojedinačni izbor koji netko može napraviti - izaći na izbore i glasati.

Martin Heller, istraživač sa Sveučilišta Michigan, sličnog je razmišljanja.

- Moramo promijeniti način prehrane. To zasigurno ne znači da će prelazak na veganstvo spasiti planet. To je potrebno, ali nije dovoljno učiniti samo to. Pomaci u načinu prehrane svakog pojedinca moraju doći paralelno s vladinom, korporativnom i svakom drugom akcijom

- Vjerojatno je naivno pretpostaviti da će ljudi promijeniti ponašanje jer je dobro za planet. Bit će potrebna usmjerena politika i reforma u restoranskoj prehrambenoj industiji, rekao je.

Poljska europarlamentarka Sywia Spurek smatra da je ulaganje u budućnost temeljenu na namirnicama biljnog porijekla jedini put naprijed.

- Ulaganje u biljnu budućnost je jedini put naprijed. Da bi se uhvatila u koštac sa klimatskom krizom i zaštitila prava životinja i ljudsko zdravlje, Europska unija mora podržati ovaj proces, a ne ga ometati. Potrošači žele više namirnica biljnog porijekla. Ne možemo i ne bismo smjeli odgađati nužne promjene, poručila je krajem siječnja na Twitteru.