Građevinski sektor, na globalnoj razini, zaslužan je za 11 posto emisija ugljičnog dioksida. Šteta za okoliš znatno bi se smanjila ako bi se na tom polju uvele određene promjene. Primjerice, na razini EU, kad bi se zakoni Unije i njezini ciljevi vezani uz recikliranje proširili i na građevni otpad, odnosno otpad koji nastaje građenjem i rušenjem objekata, sektor gospodarenja otpadom mogao bi do 2035. godine "uštedjeti" 150 milijuna tona CO2e (ekvivalent CO2 je univerzalna mjerna jedinica za emisije stakleničkih plinova koja odražava njihov različit potencijal globalnog zatopljenja). S još ambicioznijim recikliranjem i smanjenjem odlaganja otpada ta bi se brojka mogla povećati na čak 296 milijuna tona CO2e u istom roku.

No, što se točno može reciklirati ili pak iznova iskoristiti u građevinskom sektoru? Ove su materijali koje posebno izdvaja portal Recycling Magazine.

Gips-kartonske ploče

Prema nekim istraživanjima, građevni otpad uglavnom se sastoji uglavnom od drva (42 posto), gipsanih ploča (27 posto) i opeke (6 posto). Gipsani ostaci imaju veliki potencijal za recikliranje i korištenje iznova - primjerice, mogu se koristiti za krpanje ili pak za pravljenje potpuno novih gipsanih ploča.

Metal

Ako se gradi zeleno, čelik je odlična opcija. Istraživanja, naime, pokazuju kako je čelik kojeg koristimo napravljen od 40 posto recikliranih ostataka materijala, a jednostavno ga je i reciklirati ili pak nanovo koristiti.

Opeka

Opeka, kao jedan od najčešćih materijala za gradnju, ima veliku moć recikliranja. Stare cigle često se koriste i u dekorativne svrhe.

Drvene palete

Građevinski radovi podrazumijevaju upotrebu raznih materijala koji se često skladište na drvenim paletama. U Velikoj Britaniji, primjerice, drvene palete čine 10 posto otpada u građevinskoj industriji. Dobra je vijest da se mogu reciklirati i iznova koristiti.

Prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Nikola Vilic/Cropix

Podsjetimo, prema Europskom zakonu o klimi koji je Europski parlament usvojio 2021. godine te koji je stupio na snagu 29. srpnja, Europska unija se obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, što znači nula stakleničkih emisija i to, osim rezanjem istih, investiranjem u zelene tehnologije i zaštitu prirodnog okoliša. Aktualni ciljevi EU idu u prilog smanjenju emisije stakleničkih plinova od 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine. Građevinski sektor, pogotovo recikliranje prethodno navedenih materijala, u tome bi mogao imati iznimno važnu ulogu.