FARMACEUTSKO ONEČIŠĆENJE

Samo dva mjesta na svijetu ostala su nezagađena, prema studiji objavljenoj u časopisu PNAS, a to su Island i venezuelansko selo gdje domoroci ne koriste modernu medicinu

Protesti za očuvanje rijeke u Madridu, veljača, 2022.

 Gustavo Valiente/Zuma Press/Profimedia

U velikoj novoj studiji utvrđeno je kako je više od četvrtine svjetskih rijeka uzorkovanih značajno onečišćeno lijekovima.

Farmaceutsko onečišćenje predstavlja "globalnu prijetnju" okolišu i ljudskom zdravlju, tvrde istraživači. Kada antibiotici dođu u naše vodene putove, povećavaju vjerojatnost da bakterije razviju otpornost na antimikrobne tvari – za što WHO i UN tvrde da je jedna od najvećih opasnosti za čovječanstvo.

U prvom uistinu globalnom istraživanju ovog problema, znanstvenici su izmjerili koncentraciju 61 aktivnog farmaceutskog sastojka (API) na više od 1000 mjesta duž 258 rijeka koje se protežu na svim kontinentima , u ukupno 104 zemlje.

Samo dva mjesta na svijetu ostala su nezagađena, prema studiji objavljenoj u časopisu PNAS, a to su Island i venezuelansko selo gdje domoroci ne koriste modernu medicinu.

-Već više od dva desetljeća znamo da se farmaceutski proizvodi probijaju u vode otkuda mogu utjecati na biologiju živih organizama. Ali jedan od najvećih problema s kojima smo se suočili u rješavanju ovog problema je taj što nismo bili baš reprezentativni dok smo pratili te zagađivače, jer su gotovo svi podaci usredotočeni na nekoliko odabranih područja u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Kini- objašnjava dr. John Wilkinson, suvoditelj studije sa Sveučilišta York u Velikoj Britaniji.

Najzagađeniju rijeku u Europi, rangirajući se u prvih 10 posto svjetskih mjesta s najvećom kumulativnom koncentracijom API-ja, ima Madrid. Žarišta otrovne farmaceutske vode pronađena su u Lahoreu u Pakistanu, La Pazu u Boliviji, Addis Abebi u Etiopiji i Dallasu u SAD-u.

Postoji jaka korelacija između socioekonomskog statusa zemlje i većeg farmaceutskog onečišćenja u njezinim rijekama, a najviše su pogođene zemlje nižeg srednjeg dohotka poput Indije i Nigerije. Istraživači sugeriraju da bi to moglo biti zato što si ljudi u tim zemljama mogu priuštiti kupnju lijekova, ali nemaju skupe kanalizacijske sustave koji filtriraju lijekove.

Farmaceutske tvornice također izlijevaju svoje kemijske spojeve u rijeke. Jedno mjesto u Bangladešu - nizvodno od proizvođača lijekova - imalo je razine antibiotika metronidazola više od 300 puta iznad sigurne mete (što je i najveće kršenje u studiji).

Više od 1,2 milijuna umrlo je u svijetu u 2019. godini od bakterijskih infekcija koje su bile otporne na antibiotike, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca. Postoje bliske veze između zemalja - uglavnom u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi - s najvećom zagađenošću lijekovima i onima koje pate od najvećeg utjecaja otpornosti na antibiotike (AMR).

Wilkinson je inače za Guardian rekao da bi upravo otpornost na bakterije moglo biti uzrok nove pandemije

Najčešće otkriveni API-ji su karbamazepin, lijek protiv epilepsije kojem je potrebno vrijeme da se razgradi, lijek za dijabetes metformin i kofein - za koji istraživači priznaju da dolazi iz pića i lijekova. Sva tri pronađena su na više od polovice lokaliteta.

Istraživači se sada nadaju da će povećanjem praćenja farmaceutskih proizvoda u okolišu razviti strategije za ograničavanje zabrinjavajućih učinaka uzrokovanih navedenim zagađivačima.

Europski parlament usvojio je u lipnju rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, jednu od ključnih inicijativa europskog zelenog plana.

Između ostaloga, europarlamnetarci smatraju da bi uz opći cilj obnove zakonodavni prijedlog o planu EU-a za obnovu prirode trebao uključivati i posebne ciljeve usmjerene na ekosustave, staništa i vrste na razini EU-a i država članica na temelju njihovih ekosustava, s posebnim naglaskom na ekosustavima s dvostrukom svrhom koja uključuje obnovu bioraznolikosti te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

Parlament naglašava da bi taj instrument trebao obuhvaćati šume, travnjake, močvarna zemljišta, tresetišta, oprašivače, rijeke slobodnog toka, obalna područja i morske ekosustave kao i to da se nakon obnove ne bi smjelo dopustiti propadanje ekosustava. Ujedno, smatra da se napredak u postizanju ciljeva obnove mora redovito ocjenjivati i na razini država članica i na razini EU-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 01:31