EU SREDSTVA

‘Hrvatska je bogata obnovljivim izvorima energije te da joj se pružaju velike prilike kada je riječ o potencijalu zelenog vodika‘
Vlak na vodikov pogon u Njemačkoj
 Martin Bond/Sciencephoto/Profimedia

Europski parlament idući će tjedan raspravljati o prijedlogu privremenog ukidanja patenata za cjepiva protiv koronavirusa, a zastupnici Željana Zovko (HDZ, EPP) i Tonino Picula (SDP, S&D) o tome su u petak govorili na online konferenciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, te su istaknuli kako daju potporu ovom prijedlogu.

Cjepiva protiv koronavirusa, kao i zelena tranzicija, potpora medijskim, kulturnim i kreativnim sektorima, te vanjskopolitička pitanja - samo su neke od tema koje će se naći na dnevnom redu skorašnje plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Kako su izvijestili iz Ureda EP-a, zastupnica Zovko je rekla da smatra da su mnoge siromašne zemlje prepuštene same sebi u pandemiji te da „moramo razmisliti koliko je humanosti pokazano od strane razvijenog svijeta prema onima koji nisu njegov dio“. Stoga će, rekla je, podržati prijedlog o privremenom ukidanju prava intelektualnog vlasništva na cjepiva protiv virusa COVID-19, iako to nije stav većine u njezinom klubu zastupnika - Pučanima.

Zastupnik Picula kazao je da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Europi sada više cijepljenih nego zaraženih te da bi odlukom o privremenom ukidanju patenata „jasno pokazali solidarnost na djelu“. Dodao je kako su cjepiva razvijena među ostalim i zahvaljujući istraživanjima koja su plaćena javnim novcem te da „partikularne interese profita privremeno treba staviti sa strane i pomoći koliko se može“. Istaknuo je da je to ujedno i službeni stav kluba zastupnika Socijalista i demokrata.

Na konferenciji je bilo riječi i o Fondu za pravednu tranziciju - paketu od 17,5 milijardi eura za potporu regijama u prelasku na zeleno gospodarstvo. Zovko je, kako je priopćeno, ukazala na njegovu važnost za pojedine dijelove Hrvatske, poput Sisačko-moslavačke županije, a Picula je o zelenoj tranziciji govorio u kontekstu hrvatskih otoka i rekao da računa kako će oni pokazati interes za sredstva koja će im biti na raspolaganju.

O temi postizanja klimatske neutralnosti govorila je i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik Ankica Kovač (Fakultet strojarstva i brodogradnje). Istaknula je kako je Hrvatska bogata obnovljivim izvorima energije te da joj se pružaju velike prilike kada je riječ o korištenju potencijala zelenog vodika.

„Prilike za hrvatsko gospodarstvo su ogromne. EU je predvodnica u proizvodnji opreme za vodik, prvenstveno elektrolizatora i tu ja vidim priliku za hrvatsku industriju. Proizvodnjom te opreme možemo zadovoljiti vlastite potrebe, ali i izvoziti elektrolizatore na europsko tržište. Vodik je jedno od rješenja koje će uvelike pripomoći dekarbonizaciji. To će se ostvariti kroz integraciju energetskih sustava, sektorsku integraciju i elektrifikaciju“, naglasila je Kovač.

Zastupnica Zovko je još podsjetila da će se na plenarnoj sjednici glasati o novoj generaciji programa „Kreativna Europa” koji omogućuje do sada najveću potporu EU-a kulturnom sektoru, a prvi put u sklopu jednog njegovog dijela omogućit će se i pružanje pomoći informativnim medijima. Podsjetila je također da unutar Odbora za kulturu i obrazovanje, trenutno radi na izvješću o europskim medijima u digitalnom desetljeću, čiji je cilj osigurati oporavak, transformaciju i otpornost medijskog i audiovizualnog sektora.

Zastupnik Picula se pak osvrnuo na izvješće o budućnosti odnosa Europske unije i SAD-a koje je nedavno predstavio na Odboru za vanjsku politiku istaknuvši kako smatra važnim afirmirati nove metoda rada koje do sada nisu postojale u transatlantskom partnerstvu, poput „redovnih susreta zakonodavaca - s jedne strane predstavnika Kongresa, a s druge zastupnika u Europskom parlamentu.“

Plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se od 17. do 20. svibnja. Uz spomenute teme, na dnevnom redu su i rasprave o ulozi Parlamenta u procjeni nacionalnih planova oporavka i otpornosti, o odgovornosti poduzeća za štetu u okolišu, revidiranoj industrijskoj strategiji za Europu, novim mogućnostima za zakonite migracije te akcijama spašavanja migranata u Sredozemlju. Kako navode iz Ureda EP-a u Hrvatskoj očekuje se i prihvaćanje programa Erasmus + za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te programa Europske snage solidarnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 09:25