Ako Europska unija do 2050. godine želi postati "klimatski neutralna" promjene su nužne u svim sektorima, pogotovo onima koji "gutaju" velike količine energije, primjerice metalna industrija, piše Recycling Magazine.

Odbačeni ostaci metala recikliraju se, doduše, već desetljećima, no nedovoljno. Ako EU želi ispuniti svoje ciljeve po pitanju klime, ali i kružnog gospodarstva, dakle ako želi ispuniti ono zacrtano u Europskom zelenom planu (prema kojem planira postati prvi klimatski neutralni kontinent) te Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo, recikliranje metala se mora ubaciti u višu brzinu. Tim više ako se zna da reciklirani čelik, aluminij i bakar smanjuju emisiju ugljika redom za 58, 92 i 65 posto, u odnosu na samu sirovinu, koja se često izvlači izvan same Europe.

No, unatoč tim blagodatima i velikim planovima, u EU i dalje postoji niz problema vezanih uz tu temu. Jedan od njih je taj što se europsko gospodarstvo i dalje većinom temelji na linearnom, a ne kružnom principu te što ono koristi samo 12 posto recikliranih materijala.

Drugi je problem što se ne nagrađuje praksa upotrebe recikliranih materijala, unatoč svim dobrobitima po okoliš, te treći što samo EU zakonodavstvo ne omogućuje veću "kružnost gospodarstva", odnosno što se, primjerice, metalni ostaci i dalje klasificiraju kao otpad, a ne kao sekundarna sirovina.