SEMINAR ZA MEDIJE

U Zadarskoj županiji spremni su, kako ističu, za zelenu tranziciju i korištenjem obnovljivih izvora energije blizu statusa zelene županije

Panel rasprava održana je u Maškovića hanu

 Predstavništvo EK u Hrvatskoj

Mi smo u Zadarskoj županiji spremni za zelenu tranziciju, kazao je Olivio Meštrović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, a s njim su se složili i drugi sudionici u panel raspravi održanoj u Maškovića hanu na seminaru za medije koji je u Zadru organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

U toj panel raspravi na temu zelene tranzicije sudjelovali su i prof.dr.sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije, Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije i Paula Bolfan iz udruge Pokret otoka.

Razgovaralo se o energetskim temama i korištenju obnovljivih izvora energije, o strategiji "od polja do stola" i sigurnosti opsrkbe hranom, regionalnom razvoju, plavoj ekonomiji i konkretnim primjerima iz Zadarske županije.

- Županija je u proteklih 20 godina učinila kvalitetnu osnovu diverzifikacije energenata, prvenstveno obnovljivih izvora energije. Od 2000. započeli smo suradnju sa Energetskim institutom Hrvoje Požar, koji je u suradnji sa Županijom izradio Atlas sunca i Atlas vjetra. Jedna od prvih vjetrolektrana je na Pagu. Po dosad izgrađenim kapacitetima obnovljivih izvora energije gotovo sva kućanstva mogu koristiti tako proizvedenu električnu energiju tako da smo vrlo blizu statusa zelene županije – kazao je Meštrović najavljujući da će se dati još prostora za povećanje tih kapaciteta s obzirom i na činjenicu da Zadarska županija ima nevjerojatan potencijal solarne energije s nešto manje od 2500 sunčanih sati godišnje.

Meštrović je kazao i kako je nekoliko zadnjih godina izgrađeno oko 35 uglavnom neintegriranih solarnih elektrana, vrijednih oko pet milijuna eura. Investitori i nadalje pokazuju interes što je dobar predznak.

Odgovarajući na pitanje o industrijskoj tranziciji Marina Dujmović Vuković kazala je kako je cilj jačati regionalnu konkurentnost gospodarstva putem ciljanih usmjerenih ulaganja, stvaranjem regionalnih lanaca vrijednosti, stvaranjem inovacijskih klastera i utvrđivanjem prioritetnih niša.

- Jako je važno potaknuti širenje inovacija i razvoj pametnih vještina koje su potrebne u gospodarstvu za odabrane prioritetne niše. Tu je naravno i uvođenje kružnog i niskougljičnog gospodarstva, a sve je usmjereno održivom razvoju. Važno je i što se cijela industrijska tranzicija planirala pristupom odozdo prema gore – kazala je Dujmović Vuković.

image

Sudionici panela

Ljubica Vuko

Prof.dr.sc. Dijana Vican naglasila je kako Europska unija, odnosno Europska komisija u svim svojim dokumentima konzultira znanost, te kako se Europska unija jasno opredijelila i postavila ciljeve do 2050.

- Iz europske perspektive jasno je gdje želimo stići do 2050. godine, što su donijele klimatske promjene i tko ih je uzrokovao. Nešto što je bio rast sada je proturječno onome što je razvoj. Može se pojednostaviti ako to gledamo iz naše perspektive, životne, praktične, društvene, profesionalne, gospodarske ili koje hoćete, a to je da smo kao potrošačko društvo došli do toga da gledamo gdje je balans da se čovjek unormali i živi prema svojim potrebama i da nema viška, a da istovremeno želi i dalje proizvoditi i ne stvara toliko puno otpada i toliko ugljičnog dioksida koliko ga proizvodi. Europa ponovno vraća ono što bi naši stari rekli: zdravlje je najviša vrijednost – istaknula je prof. Vican.

Pokret otoka je regionalni partner u Hrvatskoj Tajništva za otoke koje je osnovano u lipnju 2018. godine, nakon što je godinu ranije hrvatski europarlamentarac Tonino Picula podnošenjem amandmana osigurao novac za njegov rad dok su novim Piculinim amandmanom na proračunu za 2020. godinu osigurana dodatna dva milijuna eura za nastavak rada. Paula Bolfan sudjelovala je prije nekoliko dana na forumu o čistoj energiji na Rodosu.

- Bilo je više od 100 sudionika iz cijele Europe. Inicijativa Tajništva za otoke je počela 2018. i to je super jer su otoci u malo težem položaju pogotovo ovi koji pripadaju recimo gradu Zadru ili centrima na kopnu ili drugim otocima jer nemamo svoju lokalnu samoupravu, ne možemo se razvijati ni aplicirati na određene fondove na način na koji bi to htjeli. Kod nas je Cresko-lošinjski arhipelag bio pilot projekt koji je napravio tu agendu, zatim su išli Hvar, Brač i Korčula. Od ove godine idu zadarski otoci, odnosno Grad Zadar i Razvojna agencija kao nositelji, ali i Dugi otok, odnosno Općina Sali za Dugi otok i pripadujuće otoke. Bitno je što ta agenda stvara temelj prema kojem ćemo izrađivati druge projekte i akcijske planove da bismo dostigli samodostatnost otoka – istaknula je Paula Bolfan.

Jedna od važnih europskih tema je i strategija “od polja do stola” koja je dio europskog zelenog plana, a Europski parlament ju je usvojio u listopadu 2021. godine.

- Ono što je kod nas dobro je to da su naši proizvođači vezani na turizam pa im plasman proizvoda nije upitan. Dapače, roba se traži, fali proizvoda. Moramo ići na specijalizaciju proizvodnje, premium proizvode, brendiranje, povećanje s ugostiteljskim i turističkim sektorom. Moramo omogućiti našim poljoprivrednicima da zaruđuju dovoljno da bi mogli dalje investirati. Investicije su ključne kroz Program ruralnog razvoja. Najveći iskorak možemo unijeti inovacijama, tu moramo upregnuti sve snage da bi naši poljoprivrednici mogli prihvaćati nove tehnologije– kazao je Daniel Segarić naglasivši na kraju kako je u razvoju županije cilj da ona bude mjesto ugodnog življenja za sve stanovnike.

Inače, na seminaru za medije bilo je riječi i o solidarnosti Europske unije s Ukrajinom, financijskim programima NextGenerationEU i Mehanizmu za oporavak i otpornost, kao i nacionalnim planovima oporavka i otpornosti. Također se govorilo i o reformama, proljetnoj gospodarskoj prognozi, uvođenju eura, inflaciji, SLAPP tužbama i Konferenciji o budućnosti Europe.

- Umjesto povratka novom životu čemu smo se nadali vratili smo se slikama rata u Ukrajini. Hrvatska je jedna od zemalja koja može u potpunosti razumjeti kroz što prolazi ukrajinski narod. Nadamo se da će svi ljudi brzo vratiti a mi im pomoći izgraditi domove – kazao je uvodno, pozdravljajući sudionike seminara, Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

- Od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska i svi mi puno očekujemo. Pitanje SLAPP tužbi i ograničavanje sloboda novinara nam je važno. Energetska tema je od vitalnog interesa – također je rekao Zlatev na početku najavljući teme o kojima su novinari imali govornike iz Europske komisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:28