JAVNO SAVJETOVANJE

Obuhvaćeno je 413 stambenih zgrada, a trošak energetske obnove procjenjuje se na 355 milijuna kuna

Ilustracija

 Michaela Dusíková/Česká Ilustrační Fotografie/Profimedia

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi do 15. prosinca 2021. godine.javno savjetovanje o Nacrtu Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine.

Savjetovanje se provodi u trajanju od 15 dana, a u obrazloženju skraćenja roka navedeno je kako je donošenje tog programa od strane Vlade RH nužno do kraja 2021. godine, radi ispunjenja uvjeta za odobrenje sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti, te će se javno savjetovanje provesti u trajanju od 15 dana.

- Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine je jedan od kvalitativnih indikatora Inicijative Obnova zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a indikator je obvezno ostvariti do kraja četvrtog tromjesečja 2021. godine – obrazloženo je u materijalu za e-savjetovanje.

Programom suzbijanja energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine, kako je pojašnjeno, ispunjava se obveza iz članka 47.b Zakona o gradnji kojim je propisano da programe energetske obnove zgrada donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva.

Navedeno je i da je Program izrađen u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o izradi Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2019. - 2021. godine, usvojenim na 139. sjednici Vlade, 23. siječnja 2019.

Program obuhvaća stambene zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a pogotovo u energetskoj obnovi.

Kako je istaknuto u Nacrtu zgrade su građene krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina i u tako su lošem stanju da osim što nisu prikladne za stanovanje, u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik. Velik broj stanova u državnom vlasništvu koji se nalaze u tim zgradama su prazni i devastirani i ne mogu se obnavljati bez prethodne cjelovite obnove zgrada.

Analizom je utvrđeno da sve zgrade ispunjavaju kriterije pogodnosti za energetsku obnovu, povezanu dijelom i s potrebom za statičkom sanacijom zgrade. Također naglašeno je kako je socijalni status suvlasnika jedan od bitnih kriterija za stjecanja prava na stambeno zbrinjavanje u predmetnim zgradama.

Programom je analizirano 413 zgrada. Ako se u postupku izrade energetskog pregleda i glavnog projekta utvrdi da određeni broj stambenih zgrada čini jednu građevinsku cjelinu, popis će se nadopuniti drugim stambenim zgradama istih karakteristika u portfelju Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Također, ako se utvrdi da se pojedine zgrade ne mogu obnoviti nego se trebaju ukloniti a stanari preseliti u odgovarajuće zgrade (bilo zbog stanja zgrade, dugotrajnosti procesa i provedbe programa, obnovu kroz druge programe i izvore financiranja) popis će se nadopuniti dodatnim zgradama iz portfelja Središnjeg državnog ureda, odabranim prema istim kriterijima.

Dodatne zgrade u popisu će se, između ostaloga, koristiti za premještaj korisnika i stanara iz zgrada koje se ne mogu obnoviti, već ih je potrebno ukloniti, navedeno je u sažetku Nacrta.

Nadalje je navedeno kako su prioriteti obnove određeni prema uočenim nedostacima zgrada te je procijenjena moguća ušteda energije za grijanje i primarne energije koja će se ostvariti obnovom zgrada. Ukupna moguća ušteda primarne energije na svim zgradama iznosi 27 GWh godišnje.

Trošak energetske obnove procjenjuje se na 355 milijuna kuna, a odnosi se na usluge projektiranja, stručnog nadzora, izvođenja radova energetske obnove i druge troškove vezane za realizaciju Programa.

Sredstva u ukupnom iznosu od 150 milijuna kn osiguravaju se iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a preostala sredstva u iznosu od 205.000.000 kuna osiguravaju se iz državnog proračuna i to iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovu solidarne naknade za ugroženog kupca energenta.

Prioritetne zgrade za obnovu su zgrade kod kojih su najizraženija oštećenja krovišta ili zgrade koje imaju pokrov od azbest cementnih ploča, tj. zgrade s krovnim konstrukcijama koje se urušavaju sa svim vrstama pokrova, te zgrade s nesaniranim oštećenjima od oborinskih voda i pokrovom od azbest cementnih ploča, te ih je zbog hitnosti potrebno obuhvatiti u prvoj godini provedbe.

Istaknuto je i da će se kod odabira zgrada za prioritetnu energetsku obnovu voditi računa o njihovom geografskom razmještaju kako bi se ravnomjerno obuhvatila sva područja Republike Hrvatske, te o njihovom građevinskom stanju.

Pojašnjeno je i kako europske direktive iz područja energetske učinkovitosti prepoznaju energetsko siromaštvo kao rastući problem i upućuju države članice da definiraju mjere za njegovo suzbijanje. Zimskim paketom Europske unije iz studenoga 2016. godine , koji je donio niz prijedloga za dopune i izmjene europskih direktiva iz područja energetike, stavljen je dodatan naglasak na rješavanje pitanja zaštite ugroženih i energetski siromašnih kupaca.

Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU prepoznaje problem energetskog siromaštva i nalaže državama člancima da poduzmu potrebne mjere za zaštitu ugroženih i energetski siromašnih kupaca u kontekstu unutarnjeg tržišta električne energije. Mjere zaštite ugroženih i energetski siromašnih kupaca mogu se razlikovati ovisno o situaciji u državama članicama, a mogu uključivati socijalne i energetske mjere vezane za plaćanje računa, zabranu isključivanja s mreže, općenite mjere socijalne politike te investicije u energetsku učinkovitost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:56