Teške poplave i druge ekstremne vremenske prilike koštale su Europu oko pola milijarde eura u posljednja četiri desetljeća, a najteže su pogođene Njemačka, Francuska i Italija.

Između 90.000 i 142.000 smrtnih slučajeva pripisano je vremenskim i klimatskim događajima u razdoblju od 1980. do 2020. godine, velika većina njih zbog toplinskih valova.

Podaci koje je u četvrtak objavila Europska agencija za okoliš(EEA) ne pokazuju jasan trend povećanja gubitaka tijekom desetljeća zbog utjecaja klimatske krize. To je zato što se ekonomski učinci obično koncentriraju na nekoliko velikih događaja – više od 60 posto gospodarskih gubitaka zbilo se zbog samo 3 posto vremenskih nepogoda tijekom toga razdoblja.

-Ne postoji jasan obrazac za najekstremnije događaje, oni su još uvijek u velikoj mjeri nasumični- kazao je Wouter Vanneuville, iz EEA, jedan od vodećih autora studije.

Rekao je da činjenica da se gubici ne povećavaju ne bi trebala činiti ljude samozadovoljnim, te je istaknuo važnost prilagodbe infrastrukture i pripreme za ekstremne vremenske uvjete, koji će vjerojatno postati češći i intenzivniji kako klimatska kriza napreduje i temperature rastu.

-Razlog zbog čega ne vidimo rast trenda nije zbog toga što klimatske promjene nisu stvarne, već zato što se poduzimaju mnoge akcije kako bi se usporile klimatske promjene. Sve više zemalja provodi strategije prilagodbe- dodao je.

Inače, Velika Britanija odustala je od članstva u EEA-u, europskom nadzornom tijelu za zaštitu okoliša, nakon Brexita, premda su druge države koje nisu članice EU, poput Norveške i Švicarske punopravne članice, a podaci EEA pokrivaju i 32 zemlje od kojih pet nisu članice EU. Šteta u Velikoj Britaniji, u posljednjih četrdeset godina zbog klimatskih nepogoda, procijenjena je na oko 57 milijardi eura, što je ekvivalentno 1000 eura po osobi, te je time najveća od svih država u Europi.

Najveću gospodarsku štetu prouzročili su “hidrološki” događaji – uglavnom poplave – koji su činili do 44% gubitaka, a zatim slijede štete od “meteoroloških” događaja – uglavnom oluja – koje su iznosile i do 39% gubitaka.

EEA je usporedio podatke o ekonomskim gubicima od osiguravateljskih društva i drugih komercijalnih izvora koji su imali neznatno različite metodologije, dajući raspon procjene gubitka između 450 milijardi eura i 520 milijardi eura, ovisno o korištenim skupovima podataka. Nešto manje od četvrtine (23%) gubitaka u tom razdoblju bilo je osigurano, iako su te stope uvelike varirale među zemljama. Najviše su osiguranih nekretnina i površina imale Danska i Nizozemska, a samo oko 1% osiguranih bilo je u Litvi i Rumunjskoj.

Švicarska, Slovenija i Francuska imale su najveće gubitke po stanovniku u tom razdoblju, a najveći gubici u odnosu na površinu imali su Švicarska, Njemačka i Italija.

Europski parlament pozvao je Komisiju da u svojoj strategiji uzme u obzir potrebu da se osigura da države članice imaju zdravstvene sustave otporne na klimatske promjene i sposobne predvidjeti i odgovoriti na posljedice klimatskih promjena za zdravlje ljudi, posebno onih najranjivijih, tako što će u osmišljavanje instrumenata za prilagodbu u potpunosti uključiti zdravstvenu zajednicu. Nadalje, naglašava da bi to trebalo uključivati programe prevencije, planove za mjere prilagodbe i kampanje za podizanje svijesti o učincima klimatskih promjena na zdravlje, uključujući smrt, ozljede, povećani rizik od bolesti koje se prenose hranom i vodom zbog ekstremnih temperatura, poplava i požara, kao i o učincima koji proizlaze iz poremećaja u ekosustavima i nose rizik od bolesti.