Zagađena voda koja teče iz rudnika željezne rude u istočnoj Slovačkoj pretvorila je rijeku Slanu u narančastu boju, pritom ubijajući ribe i divlje životinje. Rijeka Slana duga je - duljina je 229 km, od čega se 110 kilometara nalazi u Slovačkoj, dok se ostatak nalazi na teritoriju Mađarske.

Slovačke vlasti poduzimaju korake za smanjenje količine onečišćenja koju uzrokuje voda iz rudnika koji je u državnom vlasništvu. No u slovačkom selu Nižna Slana, gdje se nalazi rudnik, mještani su u očaju.

Tibor Varga, lokalni kirurg i strastveni ribolovac, prati rijeku od veljače kada je počelo onečišćenje i kaže da je svjedočio sporom umiranju divljih životinja zbog visokog sadržaja željeza i cinka u rijeci.

-Nema živog bića ispod šljunka, možemo vidjeti samo hrđu- rekao je.

Rudarsko poduzeće Rudne Bane priopćilo je da je voda koja uteče u rijeku podzemna voda koja izvire iz poplavljenog spremišta željezne rude.

Direktor tvrtke Peter Zitnan rekao je Reutersu da su "zbog kemijskih reakcija neki metali i drugi materijali dospjeli u rijeku", dodajući da je narančasta boja rezultat visoke razine željeza. Rekao je da nije riječ o curenju otrova.

Kazao je i da su Rudne Bane podnijele kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja.

Mađarske službe redovito uzimaju uzorke vode iz rijeke Slane, zvane Sajo na mađarskoj strane granice. Tvrde da je na njihovom teritoriju rijeka tek povremeno bila "blago smeđa". Srećom, zbog znatnog razrjeđivanja, onečišćenje nije narušilo kvalitetu vode niti usmrtilo ribe u Mađarskoj, tvrde.

Je li tvrtka za rudarenje željeza kriva za onečišćenje vode?

Slovačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je kako su tvrtki Rudne Bane 13. svibnja poručili da osiguraju da voda ne teče u dublje dijelove rudnika i pritom zatražilo od ministarstva financija da oslobodi 200.000 eura za ublažavanje situacije, dodajući da rudarska kompanija "nije odgovorna za situacija koja se razvijala posljednjih 10 godina."

Slovačko ministarstvo okoliša priopćilo je pak da su provjere na najbližoj točki mađarskoj granici pokazale da razine potencijalno opasnih materijala ili elemenata nisu premašile prihvaćene ili "u normi" razine unatoč tome što je rijeka još uvijek crveno-narančaste boje.

Unatoč takvom narativu vlasti, stanovnici Sajopuspokija, prvog sela uz rijeku u Mađarskoj, žele pothitno uvođenje mjera za zaustavljanje zagađenja.

-Dogodila se katastrofa, a kažu da možemo jesti ribu. Ja ću je besplatno skuhati za svakoga tko je ulovi ovdje. Riba više nema-kazao je pak Janos Ragyina, stanovnik slovačkog sela Plesiveca.

Europski parlament usvojio je u lipnju rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, jednu od ključnih inicijativa europskog zelenog plana.

Između ostaloga, europarlamnetarci smatraju da bi uz opći cilj obnove zakonodavni prijedlog o planu EU-a za obnovu prirode trebao uključivati i posebne ciljeve usmjerene na ekosustave, staništa i vrste na razini EU-a i država članica na temelju njihovih ekosustava, s posebnim naglaskom na ekosustavima s dvostrukom svrhom koja uključuje obnovu bioraznolikosti te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

Parlament naglašava da bi taj instrument trebao obuhvaćati šume, travnjake, močvarna zemljišta, tresetišta, oprašivače, rijeke slobodnog toka, obalna područja i morske ekosustave kao i to da se nakon obnove ne bi smjelo dopustiti propadanje ekosustava. Ujedno, smatra da se napredak u postizanju ciljeva obnove mora redovito ocjenjivati i na razini država članica i na razini EU-a.