BIOBLITZ

Od 20. do 22. svibnja 2022. odvija se događaj na razini Europe fokusiran na invazivne strane vrste, građani su pozvani na sudjelovanje

Rejnutrija je jedna od invazivnih stranih vrsta na koje će se Bioblitz fokusirati

 Terry Vacha/Alamy/Alamy/Profimedia

Pozivamo te da se uključiš u trodnevni događaj na razini Europe fokusiran na invazivne strane vrste – Bioblitz!, poručuju iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Kako pojašnjavaju, cilj ovog događaja je prikupiti što veći broj opažanja invazivnih stranih vrsta, a sudionici će naučiti više o bioraznolikosti, bolje će razumjeti opasnost koju predstavljaju invazivne strane vrste, ali i važnost njihovog praćenja i ranog otkrivanja u prirodi.

Invazivne strane vrste su sveprisutne, a da toga uglavnom nismo niti svjesni. Možemo ih pronaći u urbanim sredinama, ali i u prirodnim staništima i zaštićenim područjima, navode u pozivu.

- Ako si u gradu, promotri vrt, park ili neku drugu zelenu površinu u svojoj blizini lako bi mogao uočiti neku invazivnu stranu vrstu poput pajasena, petolisne lozike, krasolike ili američkog kermesa. Na travnjacima su prisutne krasolika i prava svilenica, a u blizini potoka i drugih vodenih staništa amorfa, dok rejnutrije osim u vrtovima možeš zamijetiti i uz rubove prometnica. Sve ove vrste donesene su s drugih kontinenata i prije su se često sadile kao ukrasne biljke, ali su se dobro prilagodile našem podneblju i sada zauzimaju staništa i predstavljaju prijetnju zavičajnim vrstama – poručuju iz Zavoda.

Navode kako će svi podaci prikupljeni kroz ovaj događaj biti javno dostupni putem službene mrežne stranice Bioblitza te će ih svi moći pregledavati i koristiti u radu i putem globalne informacijske mreže o bioraznolikosti GBIF (Global Biodiversity Information Facility), a podaci za Hrvatsku bit će dostupni i na www.invazivnevrste.hr

Objavili su i upute kako se netko može uključiti u događaj Bioblitz, a prvo je preuzeti mobilnu aplikaciju “Invazivne vrste u Hrvatskoj” i registrirati se. Tako će od 20. do 22. svibnja 2022. moći dojaviti nalaze invazivnih stranih vrsta putem te aplikacije.

Tijekom događaja Bioblitz prikupljat će opažanja invazivnih stranih vrsta, a posebno će se fokusirati na žljezdasti pajasen, pravu svilenicu, rejnutrije, amorfu ili čivitnjaču, krasoliku, vinobojku i petolisnu loziku.

Naziv Bioblitz, pojasnili su, potječe od kombinacije grčke riječi za život (“bios”) i riječi “blitz” koja označava “napraviti nešto brzo i intenzivno”. Bioblitz označava zajednički rad na prikupljanju podataka o biljakama, životinjama i gljivama na nekom području u određenom vremenskom razdoblju.

Događaji Bioblitz okupljaju znanstvenike, studente i sve zainteresirane pojedince pa je suradnja stručnjaka i šire javnosti osnova Bioblitz koncepta u kojem se na informativan i zabavan način prikupljaju podaci o živom svijetu na određenom lokalitetu i proširuje znanje o prirodi. Široj javnosti se tako daje mogućnost da pridonese znanstvenim istraživanjima i da se podigne svijest o značenju prikupljanja podataka o bioraznolikosti.

Zašto se prikupljaju podaci o invazivnim stranim vrstama? U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode pojašnjavaju kako su invazivne strane vrste, uz gubitak staništa, direktno iskorištavanje divljih vrsta, klimatske promjene i zagađenje jedna od najvažnijih izravnih prijetnji bioraznolikosti. Invazivne strane vrste u prirodu su dospjele namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka, a na području u koje su unesene negativno utječu na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i/ili uzrokuje ekonomsku štetu. U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih vrsta biljaka i oko 300 stranih vrsta životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10 – 15 % njih invazivno.

Podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta važni su za upravljanje invazivnim stranim vrstama, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava.

- Prikupljanjem podataka o invazivnim stranim vrstama i praćenjem njihove rasprostranjenosti lakše možemo razumjeti i predvidjeti njihov trenutni i potencijalni utjecaj na razini nekog područja, države, ali i čitave Europe. Svojom dojavom možeš doprinijeti ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihovo širenje i tako očuvati prirodu Hrvatske! - poručuju.

Dodajmo kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako su prema izvješću Zajedničkog istraživačkog centra iz 2020. invazivne strane vrste (IAS) sada prisutne u svim ekosustavima i posebno prijete urbanim ekosustavima i travnjacima.

Parlament izražava zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene. Također izražava žaljenje zbog toga što se na popisu invazivnih stranih vrsta u Uniji nalazi manje od 6 % invazivnih stranih vrsta prisutnih u Europskoj uniji, te poziva Komisiju da pojača mjere i zajamči da se na popis uvrste invazivne strane vrste koje imaju negativni učinak po ugrožene vrste.

Nadalje poziva Komisiju da poboljša prevenciju uvođenjem obveznih procjena rizika prije prvog uvoza neautohtonih vrsta i predlaganjem bijelog popisa vrsta na razini EU-a za koje je dopušten uvoz, držanje, uzgoj i trgovina kućnim ljubimcima na temelju znanstvene procjene rizika i ekoloških karakteristika u EU-u što je prije moguće.

Parlament naglašava i da je trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima jedan od glavnih načina kojim se dovode invazivne strane vrste te da je osim toga uvođenje invazivnih stranih vrsta povezano i s drugim negativnim čimbenicima kao što su kopneni i morski promet te morski otpad. Ujedno poziva na razvoj dodatnih mjera na razini EU-a za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta, uključujući izradu posebnih planova za one koji utječu na kritično ugrožene vrste, te naglašava potrebu za dostatnim ljudskim, tehničkim i financijskim resursima za potporu prevenciji i pomoć pogođenim područjima u rješavanju problema postojećih i novouvedenih invazivnih stranih vrsta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 10:24