Konferencija “Sinergije urbane mobilnosti” održana je u Energetskom centru Bračak, kao prva konferencija EIT Urban Mobility RIS Hub-a Hrvatska. Jednodnevni događaj okupio je oko stotinu sudionika iz privatnog i javnog sektora, pri čemu su četiri tematska panela s više od dvadeset panelista zadržali pažnju posjetitelja, izvijestili su iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Konferenciju je otvorio Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e, koji je na početku istaknuo neizbježnu potrebu povezivanja energetskog, klimatskog, prostornog i prometnog planiranja, a što su kasnije potvrdili i zaključci svih panela.

Miljenko Sedlar i Petra Grgasović (REGEA) predstavili su prisutnima viziju, misiju i ovogodišnje aktivnosti EIT Urban Mobility RIS Hub-a Hrvatska, koja pod koordinacijom REGEA-e uključuje još tri istaknuta partnera: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Invento Capital Partners i Hrvatski Telekom.

Na prvom panelu, “Energija, klima i održiva gradska mobilnost”, istaknuto je kako je dekarbonizacija prometnog sektora ključna za ograničavanje rasta globalne temperature do 1,5°C. Tijekom rasprave suočene su dvije različite bezemisijske tehnologije: vodik i baterijska električna vozila, s ciljem definiranja prednosti i nedostataka svake od njih. Panelisti su se, navode u REGEA-i, složili kako su obje podjednako važne i treba ih paralelno razvijati, bez obzira na brojna ograničenja postojeće infrastrukture.

Razgovaralo se o spremnosti energetskog sustava Hrvatske da podrži odmak od fosilnih goriva u prometu, te tehnologijama koje bi pomogle prilagodbi sustava, kao što su obnovljivi izvori energije i baterijski sustavi pohrane. Kao osnovni preduvjet daljnje tranzicije primarno je identificirana promjena procesa prostornog planiranja, koja treba omogućiti sustavno uvođenje novih rješenja u gradske četvrti i gradove u cjelini.

“Aktivna mobilnost, javni prijevoz putnika i klima” naziv je panela koji je u fokus stavio planove održive gradske mobilnosti (SUMP), potrebu njihovog poboljšanja i integracije s klimatskim planiranjem. Dinamična vremena zahtijevaju dinamičnije postupke planiranja nego ih imamo danas, jedan je od zaključaka.

Panel “Sinergija javnog i privatnog sektora pri planiranju urbane logistike” otvorio je, između ostalog, teme poput prepreka razvoju dostave autonomnih letjelica, prilagođenosti infrastrukture dostavi teretnim biciklima, obrazovanja u segmentu logistike, te ono najvažnije – koji su mogući modaliteti suradnje glavnih aktera ovog specifičnog sektora. Infrastruktura, tehnologija, zakonodavstvo i sami klijenti identificirani su kao ključna polazišta u analizi i daljnjem razvoju dostave tereta u gradovima.

Posljednji panel “Razvoj talenata i inovacija u urbanoj mobilnosti” dotaknuo se inovacijskog potencijala i uloge visokog obrazovanja u razvoju održivih sustava urbane mobilnosti.

Inovacijska klima u Hrvatskoj ocijenjena je kao umjereno povoljna, pri čemu je veći značaj pripisan rješavanju aktualnih problema gradske mobilnosti primjenom već poznatih rješenja. Istaknuta je potreba za boljom suradnjom različitih struka u procesu prometnog planiranja, dok su obrazovni programi mladih stručnjaka na fakultetima (ključnima za uspostavu održive mobilnosti u budućnosti) ocijenjen zadovoljavajućim.

Pred nama je zasigurno vrijeme velikih promjena, promjena koje možemo ostvariti isključivo zajedno, zaključak je konferencije, izvijestili su iz REGEA-e.

Dodajmo kako Europski Parlament podržava revidirane standarde emisija CO2 za nova osobna i laka gospodarska vozila, što je dio paketa “Spremni za 55”. Na prošlotjednoj plenarnoj sjednici zastupnici su usvojili stajalište o predloženim pravilima za reviziju standarda emisija CO2 za nova osobna i laka gospodarska vozila s 339 glasova za, 249 protiv i 24 suzdržanih. Usvojenim tekstom, koji predstavlja stajalište Parlamenta za pregovore s državama članicama, zastupnici podržavaju prijedlog Komisije za postizanje cestovne mobilnosti s nultim emisijama do 2035. godine. Radi se o cilju smanjenja emisija koje proizvode novi osobni automobili i laka gospodarska vozila za 100 % u odnosu na 2021. godinu, s primjenom na cijelu flotu EU-a.