Prema godišnjem izvješću Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (Noaa), SAD je 2021. pogodilo 20 zasebnih klimatskih i vremenskih katastrofa od kojih je svaka napravila štetu tešku najmanje milijardu dolara.

Šteta od 20 najskupljih katastrofa u godini, koje uključuje tisuće šumskih požara u zapadnim državama, hladne temperature i oluje s tučom u Teksasu, tornada na jugoistoku i tropske oluje na istočnoj obali, iznosila je ukupno 145 milijardi dolara.

Diljem zemlje, ljudi u boji ljudi i zajednice s niskim prihodima nerazmjerno su pogođeni posljedicama ekstremnih vremenskih događaja, koji se u mnogim slučajevima izravno pripisuju globalnom zagrijavanju uzrokovanom emisijom stakleničkih plinova.

Valja napomenuti kako ovo izvješće dolazi dok predsjednik Joe Biden pokušava reanimirati svoj prijedlog zakona Build Back Better koji uključuje najveće klimatsko ulaganje u zemlji i bez kojeg stručnjaci kažu da SAD nema šanse ispuniti svoje obećanje o smanjenju emisija stakleničkih plinova na najmanje 50% ispod razine iz 2005. No protivljenje senatora Joea Manchina naklonjenog fosilnim gorivima značajno usporava da Senat odobri zakon.

Nepoduzimanje radikalnih mjera za smanjenje stakleničkih plinova vjerojatno će se odraziti na sve veći broj Amerikanaca jer troškovi – ljudski i ekonomski – ekstremnih vremenskih i klimatskih katastrofa već eskaliraju, slažu se znanstvenici i ekonomisti.

-Podaci naglašavaju pogoršanje klimatskih prilika. Jednostavno se ne možemo prilagoditi naglim klimatskim promjenama. Tvrtkama za fosilna goriva i njihovim saveznicima ne bi se trebalo dopustiti da stanu na put klimatskim akcijama koje nam očajnički trebaju- rekla je Rachel Cleetus, direktorica politike za klimatski i energetski program pri Uniji zabrinutih znanstvenika (UCS).

Praćenje katastrofa koje provodi Noaa pokazuje da je prosječan broj ekstremnih vremenskih nepogoda, a čija šteta iznosi najmanje milijardu dolara, u posljednjih pet godina iznosio 17,2 u usporedbi sa samo 5,3 katastrofa tijekom 1990-ih. Ukupni troškovi mega-katastrofa između 2017. i 2021. iznose gotovo 750 milijardi dolara.

Dok se rastući intenzitet i učestalost vremenskih i klimatskih katastrofa poput ekstremnih padalina, ekstremnih vrućina i suša izravno pripisuju globalnom zagrijavanju, veze s tornadima još uvijek nisu u potpunosti shvaćene.

A prošla godina bila je i vrlo aktivna što se tiče tornada, s rekordnih 193 u prosincu, što je gotovo dvostruko više od prethodnog rekorda iz 2002. godine, kada je SAD poharalo 97 tornada.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Nadalje, Parlament je krajem 2021. odobrio gotovo 320 milijuna eura koje bi Hrvatska trebala dobiti iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) kako bi sanirala materijalne štete izazvane potresima.