Iscrpljene bušotine nafte i plina trebale bi se sljedeće godine pretvoriti u prve poligone u Velikoj Britaniji za zakopavanje ugljičnog dioksida. prema planovima konzorcija sveučilišta i energetskih tvrtki.

U Velikoj Britaniji postoje stotine aktivnih naftnih i plinskih bušotina na kopnu. Ali kako dolaze do kraja svoje funkcionalnosti, tako je neke potrebno transformirati u spremnike CO2 pod zemljom i istovremeno ih nadzirati kako se ne bi dogodilo da iscuri, poručuje konzorcija sveučilišta i energetskih tvrtki Projekt Net Zero Rise (istraživačka infrastruktura za podzemnu energiju) koja uključuje sveučilišta Newcastle, Oxford i Durham, te tvrtke za fosilna goriva IGas i Third Energy.

Rezervoari ispod Sjevernog mora pružaju najveće potencijalno skladištenje CO2 iz sagorijevanja fosilnih goriva, ali konzorcij smatra da je ponovna uporaba postojećih kopnenih bušotina najbrži i najjeftiniji način istraživanja i razvoja sigurnih i učinkovitih sustava. Identificirano je 20 potencijalnih bunara, uglavnom u Yorkshireu i Midlandsu. CCS testno mjesto zakopalo bi relativno malu količinu CO2, oko 1000 tona, na dubini od 1-3 km. Cijena prenamjene bušotine, plus dvije bušotine za nadzor i opreme za praćenje iznosila bi oko 5 milijuna funti.

-Skladištenje CO2 u Sjevernom moru vjerojatno će biti vrlo važno, ali trebamo takva skladišta i na kopnu. Ako to uskoro ne učinimo, izgubit ćemo priliku koristiti ovu infrastrukturu budući da se napušteni bunari obično pune cementom. Uz to, nova bušenja vrlo su skupa i nose određeni rizik- rekao je profesor Richard Davies, sa Sveučilišta Newcastle, koji vodi projekt.

Pogoni za testiranje već postoje u SAD-u, Kanadi i Australiji, ali Davies je rekao da bi objekti u Velikoj Britaniji bili kvalitetniji jer imaju sličnu geologiju onoj ispod Sjevernog mora.

Britanska neto nula strategija predviđa hvatanje i skladištenje 50 milijuna tona CO2 do sredine 2030-ih, a ministri podupiru razvoj ovakvih spremnika na sjeverozapadnoj i istočnoj obali Engleske.

Industriji se, čini se, sviđa ovakva ideja.

Primjerice, energetska tvrtka IGas ima oko 100 naftnih i plinskih bušotina u Engleskoj, a njezin direktor razvoja Ross Glover, tvrdi kako su spremišta CO2 "ključni faktor" u tranziciji tvrtke na niskougljično gospodarstvo. Rekao je da se Igas diverzificira u geotermalnu i solarnu energiju, iako nije odredio datum za prestanak proizvodnje nafte i plina.

U skladu s postojećim sustavom trgovanja emisijama (ETS), kojim se osiguravaju financijski poticaji za smanjenje emisija, elektrane i industrije u EU moraju imati dozvolu za svaku tonu CO2 koju proizvode. Cijena tih dozvola ovisi o ponudi i potražnji.

Europski parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg zakonodavstva EU-a o klimi. 28. studenoga 2019. proglasio je klimatsku krizu i želi da EU i njegove države članice do 2050. postanu klimatski neutralni i do 2030. smanje emisije stakleničkih plinova za 60 %.