Prvo utočište za čudnovate kljunaše u svijetu, čija je svrha spasiti ove jedinstvene australske životinje od posljedica klimatskih promjena koje su izmijenile njihovo prirodno stanište, otvorit će se sjeverozapadno od Sydneyja.

Uprava zoološkog vrta Taronga najavila je da će objekt izgraditi u Dubbu, mjestu sjeverozapadno od Sydneyja u kojemu će se pružati hitna pomoć ovim ugroženim sisavcima.

Kljunaši su uglavnom samotnjaci. Aktivni su noću i ne druže se međusobno, osim u sezoni parenja. Žive uz vodu gdje u obalama kopaju svoje jazbine. Rasprostranjeni su samo uz istočnu obalu Australije i na Tasmaniji.

Na područjima koja naseljavaju imaju dobro određene vlastite teritorije koji se ponekad mogu i preklapati. Na vlastitom području jedna životinja ima nekoliko jazbina od kojih su neke samo prolazne, a neke služe za gniježđenje.

Ulazi u jazbine mogu biti i pod vodom i iznad vode. U slučaju da su ulazi ispod vode, količina kisika se u jazbinama može značajno smanjiti. Nije poznato kakve su prilagodbe kljunaši razvili na takve uvjete.

U utočištu će se moći smjestiti do 65 čudnovatih kljunaša, a ono će se istodobno koristiti i kao istraživački objekt za proučavanje reproduktivne biologije ovih životinja koje polažu jaja, a u zatočeništvu ih je iznimno teško uzgojiti.

Phoebe Meagher, zadužena za zaštitu divljih životinja u Tarongi, rekla je da su na zamisao o pokretanju projekta ona i suradnici došli nakon dugotrajne suše i "crnog australskog ljeta" 2019./2020. godine, tijekom kojega su staništa čudnovatih kljunaša uništena.

"Svojedobno smo bili preplavljeni telefonskim pozivima i e-mailovima u kojima su ljudi tražili da dođemo k njima i i pomognemo im spasiti ove ugrožene životinje", rekla je AFP-u.

"Suša i golemi požari jako su pogodili Novi Južni Wales i čudnovati kljunaši jednostavno nisu imali kamo pobjeći".

Australski znanstvenici procijenili su da su u golemim požarima tad smrtno stradale čak tri milijarde životinja, a i prije njih staništa čudnovatih kljunaša bila su ugrožena.

Rezultati istraživanja iz siječnja 2020. pokazali su da se ukupna populacija ovih životinja smanjila za 50 posto od razdoblja europskog naseljavanja Australije prije dva stoljeća.

Po podacima druge, ranije provedene studije, objavljene u studenome 2018., broj čudnovatih kljunaša u tom je razdoblju pao za 30 posto, na oko 200.000.

Meagher je rekla da je Zoo Taronga dosad uspio spasiti i kasnije pustiti u divljinu sedam čudnovatih kljunaša te se nada da će posebno utočište u budućnosti omogućiti spas većeg broja pripadnika ove životinjske vrste da bi je se zaštitilo od izumiranja.

"U skloništu ćemo ih zadržati sve dok okolnosti budu pokazivale da je to potrebno. Možemo ih mi ovdje držati i godinama, ako bude potrebno, no to nije ono što bismo uistinu željeli", rekla je.

Utočište, koje će se koristiti i kao objekt za vodenu rehabilitaciju, trebalo bi biti dovršeno do 2022. godine.