OTKRIVAMO: ŠTO ZAISTA PIŠE U PISA ISTRAŽIVANJU Jesu li nam učenici doista najsretniji na svijetu? Nisu, zadovoljni su životom, a ne školom

Jesu li hrvatski učenici među najsretnijima na svijetu, kao što ih je ovih dana predstavila nova voditeljica Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Jasminka Buljan Culej, pozivajući se na OECD-ovo međunarodno PISA istraživanje?

Kako doznajemo iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, sljedeći tjedan u Hrvatskoj će biti objavljeno nacionalno izvješće “PISA 2015 - Prirodoslovne kompetencije za život”, a jedno od njegovih poglavlja odnosi se upravo na prvi put prikupljane podatke o blagostanju učenika pojedinih država, pa tako i hrvatskih 15-godišnjaka. Izvještaj će biti tiskan i distribuiran svim školama te obrazovnim agencijama, a međunarodno izvješće odnedavno je dostupno na stanicama OECD-a.

Samo dio izvještaja

Čini se da je upravo iz tog izvješća Buljan Culej izvukla podatak koji je parcijalan jer se ne odnosi na zadovoljstvo učenika školom - što se sugerira iz njezine izjave, nego životom, odnosno blagostanjem (well-being). Culej je očito imala potrebu predstaviti javnosti djelić izvještaja, ne bi li pokazala “dobre strane” hrvatskog školstva.

U tom dijelu PISA istraživanja blagostanje učenika izraženo je brojnim pokazateljima koji na njega utječu - od stupnja zadovoljstva životom (a ne školom), osjećaja pripadnosti školi, komunikacije s nastavnicima i roditeljima, korištenja slobodnog vremena, vršnjačkog nasilja, stupnja intenziteta korištenja interneta, bavljenja sportom pa do prehrambenih navika i još mnogo toga.

Kako stoji u sažetom izvještaju “PISA in Focus: Are students happy?”, 15-godišnjaci iz 47 zemalja sudionica u prosjeku su zadovoljni životom. Na ljestvici procjene kvalitete života od 0 do 10, oni su ocijenili svoje zadovoljstvo životom sa 7,3. U Hrvatskoj je prosječni stupanj zadovoljstva životom 7,9 posto, čime se Hrvatska stavlja na šesto mjesto ljestvice, iza Nizozemske (prve), Meksika, Dominikanske Republike, Finske i Kostarike (zgodno je znati da su učenici iz Meksika i Dominikanske Republike pri samom dnu ljestvice u primjeni znanja iz sva tri ispitivana PISA područja).

Zadovoljniji dječaci

Dok je na razini prosjeka OECD-a 34,1 posto učenika jako zadovoljno životom, u Hrvatskoj ih je jako zadovoljno 47,8 posto, a njih 7,3 posto iskazuje nezadovoljstvo životom.

U većini zemalja djevojčice su statistički znatno manje zadovoljne životom od dječaka, a slično je i u Hrvatskoj: prosječno zadovoljstvo na ljestvici od 0 do 10 za dječake iznosi 8,21, a za djevojčice 7,62.

Podaci dalje upućuju na to da se u Hrvatskoj 57,6 posto djevojčica i 35 posto dječaka osjeća vrlo tjeskobno pred školski ispit, čak i kad su za njega dobro pripremljeni. Tu smo svrstani nešto iznad OECD-ova prosjeka, gdje oko 64 posto djevojčica i 47 posto dječaka izjavljuje da se osjeća vrlo tjeskobno i uz dobru pripremu za test.

U PISA istraživanju vidljivo je i da većina učenika iz 67 zemalja sudionica ima osjećaj pripadnosti svojoj školi, iako je taj osjećaj oslabio između 2003. i 2015. Svaki peti učenik izjavljuje da je doživio od svojih nastavnika neki oblik nepravednog ponašanja, primjerice, prestroge disciplinske mjere, vrijeđanje i izrugivanje pred drugima, i to nekoliko puta na mjesec. Da ih nastavnici ismijavaju pred drugima, tvrdi 9 posto dječaka i 4,5 posto djevojčica u Hrvatskoj, da ih strože kažnjavaju nego druge izjavljuje 15,5 posto dječaka i 7,4 posto djevojčica. Dok u prosjeku 21,5 posto dječaka u svijetu tvrdi da ih nastavnici strogo ocjenjuju, u Hrvatskoj to navodi 23,6 posto dječaka, odnosno 17,5 posto djevojčica (prosjek OECD-a 14,2).

Više od 68 posto hrvatskih petnaestgodišnjaka želi najbolje ocjene iz svih predmeta. Djevojčice pokazuju nešto veću želju za izvrsnim ocjenama (70 posto) nego dječaci (68), a ujedno se vide ambicioznijima (75,5 posto) od dječaka (71 posto).

Što lošiji to sretniji

Iz izvješća je vidljivo i da u Hrvatskoj 15-godišnjaci slabijeg socioekonomskog statusa ne iskazuju znatno niže zadovoljstvo životom od učenika najvišeg statusa, za razliku od većine drugih zemalja OECD-a. Zanimljivo je i da su učenici u Hrvatskoj s najlošijim rezultatima na testovima u prosjeku zadovoljniji životom od učenika s najboljim rezultatima na ispitima. I tu se razlikujemo od ostalih, gdje su u prosjeku učenici koji postižu izvrsne rezultate samo neznatno zadovoljniji svojim životom nego učenici s prosječnim rezultatima.