Zbog loših rezultata maturanata na ovogodišnjoj državnoj maturi i - po prvim i još neslužbenim podacima - 8800 maturanta koji su pali na ispitima iz hrvatskog jezika i matematike, provest će se analiza uzroka. Osnovno pitanje koje se postavlja nakon informacije da je prolaznost na gotovo svim ispitima niža no prošlih godina jest: je li problem u težim ispitima ili u slabijoj generaciji?
Na ovogodišnju maturu prijavilo se 12.226 gimnazijalaca i 16.443 učenika strukovnih škola. Lošije rezultate na obaveznim predmetima, kao i dosad, pokazali su učenici strukovnih škola, no ovaj put podbacili su i gimnazijalci kojima je taj ispit, za razliku od strukovnjaka, obavezan završni ispit.
Pisanje eseja
Prema neslužbenim podacima, osam posto gimnazijalaca palo je na pisanju eseja na osnovnoj razini, a isto se dogodilo i sa 34 posto učenika strukovnih škola. Više od tisuću učenika na jednoj od razina ispita iz hrvatskog jezika, na eseju je predalo prazan papir - opet prema neslužbenim podacima, konačni rezultati bit će objavljeni u ponedjeljak.
I u gimnazijama koje upisuju učenici s najboljim ocjenama, u četvrtak je, prema tvrdnji profesora s kojima smo razgovarali, bilo prilično shizofreno stanje, među ostalim zbog pritiska roditelja.
Postavljala su se pitanja zašto je učenik s ocjenom odličan iz hrvatskoga jezika pao na hrvatskom jeziku; zašto je odlikaš na eseju dobio iznimno nizak broj bodova (za prolaz je bilo potrebno 15 od 40). U više škola potvrđuju nam da su im učenici padali test zbog propusta. Primjerice, navodno je u jednome slučaju došlo do diskvalifikacije jer se učenik umjesto ostavljenog parafa kraj precrtane pogreške potpisao punim imenom i prezimenom.
U takvim će slučajevima učenici posegnuti za pravom na prigovor.
Natalija Ćurković, viša savjetnica u Istraživačko-razvojnom odjelu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), tvrdi da ispiti nisu bili teži no prošlih godina.
Struktura ispita
- Sadržaj i struktura ispita proizlaze iz ispitnih kataloga. To jamči da su ispiti iz godine u godinu vrlo slični, i težinski, i po sadržaju - kaže N. Ćurković. U Centru tvrde da su ispiti na maturi i ove godine ispitivali ono što se radi u školama te obuhvaćaju sadržaj iz nastavnog plana i programa.
Međutim, potvrđuje Ćurković, matura iz godine u godinu sve više ide prema zadacima kojima se ispituju generičke kompetencije učenika, odnosno matematička pismenost, prirodoslovna i, moguće ključno - razumijevanje pročitanog.
- Sigurno se lagano pomičemo prema tome, no i dalje u okviru plana i programa. Možemo govoriti samo o boljoj kvaliteti zadataka, no ne i o težim zadacima - zaključuje Ćurković. Ravnateljica zagrebačke Prve gimnazije Dunja Marušić Brezetić vidi dva potencijalna uzroka loših rezultata mature.
- Današnje generacije sve teže podnose testove visokog rizika u psihološkom smislu i dio djece je očito zakazao, jer su ih pojele trema i stres. Drugi je mogući razlog kampanjski pristup i kasni početak pripreme za maturu u smislu ponavljanja gradiva. Hajmo biti iskreni, učenici zaboravljaju od testa do testa, kamoli ne gradivo koje obuhvaća četiri godine - kaže ravnateljica, čiji maturanti također ove godine bilježe nešto slabije rezultate no lani. Rješenje problema vidi u promjeni po kojoj bi se četvrti razred srednje škole rasteretio u dijelu sadržaja, a pojačao fond sati iz predmeta obaveznih na maturi.
Obrazovna politika
Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja, ključ problema vidi u deset godina nečinjenja. - Premda će se krivac tražiti među učenicima i nastavnicima, jasno je da je glavni krivac obrazovna politika.
Deset godina ništa se nije mijenjalo. Nije bilo promjene u sustavu, ni unutarnjeg i vanjskog vrednovanja. To je bilo predloženo reformom, no Ministarstvo je odbacilo tu promjenu. Reforma je predviđala drukčije korištenje vanjskog vrednovanja, na način da se kombinira s unutarnjim, a ne da se svede na jednu točku (maturu, op. a.) na kraju srednjoškolskog obrazovanja, nego tijekom cijelog obrazovanja. Time bi sustav dobio kontinuiran rad s učenicima, a ne ovisnost o jednom trenutku - kaže Jokić.
Ministrica ponovno je komentirala privremene rezultate mature. Prema njezinu mišljenju, sve će ubuduće sigurno biti bolje. Argument koji nudi jest da će od jeseni obavezne predmete državne mature učenici strukovnih škola raditi po istom programu kao i gimnazijalci.
U Sloveniji maturu padne manje od 10 posto učenika
Prema podacima Državnog ispitnog centra Slovenije, prolaznost slovenskih maturanata na lanjskim ispitima državne mature (ljetni rok) iznosila je 90,1 posto. Od 6662 pristupnika, maturu je uspješno položilo njih 6005. Pritom je slovenski sustav obrazovanja različit od hrvatskog. Osnovna je razlika što učenici na maturu izlaze nakon 13 godina školovanja, a naši nakon 12 (Slovenija ima devetogodišnju osnovnu školu).
Vidljiva je razlika i u strukturi upisa u gimnazije i strukovne škole: Hrvatska je na dnu europske ljestvice zemalja po udjelu učenika u gimnazijama koje upisuje samo 30-ak posto učenika, a 70-ak ih ulazi u strukovne škole. U Sloveniji učenici završavaju svoje gimnazijsko obrazovanje maturom, a učenici strukovnih škola koji žele nastavak prema visokom obrazovanju imaju dodatnu mogućnost obrazovanja, tzv. maturitetni tečaj.
Upravo ti strukturni elementi, procjenjuju obrazovni stručnjaci, razlog su boljoj uspješnosti slovenskih učenika ne samo na nacionalnim ispitivanjima nego i u međunarodnim istraživanjima, poput PISA testova. (M. Lilek)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....