Signalitics

Walmart pozitivno iznenadio tržišta snažnim rastom prihoda od prodaje krajem 2018.

Ilustracija, blagajnica i kupac u Walmartu
 Rick Wilking / REUTERS

Unatoč inicijalno snažnijim uzlaznim pritiscima, američki dionički indeksi dan su završili u blagom plusu gdje su investitori ostali fokusirani na napredak razgovora između SAD-a i Kine te objave zarada kompanija.

U kontekstu potonjeg istaknimo kako je najveći trgovac na malo – Walmart, pozitivno iznenadio tržišta snažnim rastom zarada i prihoda od prodaje u posljednjem kvartalu 2018. uslijed snažnije potražnje za namirnicama i igračkama u blagdanskom i predblagdanskom periodu te uslijed snažnije internetske kupovine.

Izvještaj je donekle u suprotnosti sa prošli tjedan objavljenim podacima o američkoj trgovini na malo u prosincu čiji neočekivani pad je imao negativan utjecaj na kretanje izdanja tog sektora. Cijena Walmartove dionice jučer je porasla za 2,2% a profitirali su i drugi vodeći trgovci na malo kao što su Target i Costco. Ovakva izvedba pomogla je smanjiti strahove investitora oko domaće potrošačke snage, a u nedostatku objave podataka o rastu u četvrtom kvartalu do kraja ovog mjeseca.

Rok za postizanje trgovinskog dogovora između SAD-a i Kine istječe 1. ožujka te sukladno tome nije iznenađujuće da investitori osluškuju svaku informaciju vezanu za isto. Američki predsjednik Trump izjavio je pritom da su razgovori vrlo kompleksni ali da napreduju vrlo dobro te kako inicijalno dogovoreni rok nije magični datum čime je još jednom tržištima dao do znanja da SAD nemaju namjeru povećati carine na uvoz kineskih roba ukoliko se dogovor ne postigne u navedenom roku, a što je bojazan većine investitora.

Indikator sentimenta u američkoj građevinskoj industriji dosegnuo je najvišu razinu u protekla četiri mjeseca, reflektirajući snažno tržište rada i potrošački sentiment, ali i niže kamatne stope nakon što je Fed u siječnju najavio pauziranje od daljnjeg podizanja bazičnog kamatnjaka.

U kontekstu potonjeg, istaknimo kako je član Fed-a Williams jučer izjavio kako su kamatne stope prema njegovom mišljenju dosegnule nižu neutralnu razinu te da bi se inflatorni izgledi i izgledi rasta trebali promijeniti kako bi centralna banka ponovno podignula kamatne stope.

Jučer objavljeni podaci o robnom izvozu Japana posljednji su u nizu indikatora koji potvrđuju usporavanje rasta svjetske ekonomije. Naime, japanski je izvoz neočekivano pao za 8,4% godišnje u siječnju što je najlošija izvedba od listopada 2016. te iznad tržišnih očekivanja korekcije od 5,5%. Izvoz u Kinu pritom je pao za čak 17,4% godišnje ali je bio kompenziran 6,8% višim izvozom u SAD.

Jučerašnja kretanja na deviznom tržištu potvrdila su naše navode kako će sudbina eura biti uvelike određena Brexitom. Ne ulazeći u detalje, novi optimizam oko postizanja dogovora između dvije strane doveo je jučer do aprecijacije britanske funte u odnosu na euro i na dolar.

EUR/USD je tako uspio probiti razinu od 1,13 dolara za jedan euro te zadržati trgovanje iznad tih razina po prvi puta u proteklih tjedan dana. Činjenica jest da posljednje dostupni podaci pokazuju kako euro zona stoji na rubu recesije te da bi posljedice Brexita bez dogovora izgledno pogurale euro zonu preko tog ruba. Naravno, investitori žele biti izloženi prema onim tržištima/valutama koja će u takvoj situaciji nuditi barem marginalni rast kao i brži oporavak gdje se SAD sa svojim snažnim ekonomskim fundamentima i većim manevarskim prostorom monetarne politike nameće kao očiti pobjednik.

Kretanje tečaja EUR/USD u narednim će mjesecima biti pod dominantnim utjecajem sljedeća tri čimbenika:

1) napretka Brexit pregovora,

2) potencijalnih novih mjera ekspanzivne monetarne politike od strane ECB-a u vidu odobravanja novih dugoročnih zajmova bankama euro zone kako bi iste mogle kupovati obveznice i održati prinose nisko po završetku programa otkupa od strane ECB-a,

3) potencijalnih trgovinskih razmirica sa SAD-om budući da SAD nakon Kine bilježe najveći trgovinski deficit sa euro zonom te da bi se izgledno mogli okrenuti prema postizanju novog trgovinskog dogovora nakon što su to učine sa Kinom. U tom kontekstu istaknimo i potencijalno uvođenje carina na uvoz europskih automobila čime bi najviše bila pogođena autoindustrija Njemačke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 00:29