PRIPREME ZA NOVU VALUTU

Počelo isticanje cijena u eurima, prvi su krenuli Konzum i dm: ‘Na prilagodbu ćemo potrošiti milijun eura‘

U Konzumu moraju prosječno zamijeniti cijene između 30.000 i 60.000 artikala, u Sparu oko 25.000, a u dm-u oko 16.000 artikala po jednoj trgovini

Piše:

Gordana Galović

Objavljeno: 15. srpanj 2022. 10:57

Račun iz Konzuma

Davor Pongracic/Cropix

Konzum i dm prvi su od velikih trgovačkih lanaca krenuli s dvojnim iskazivanjem cijena pa ih kupci već mogu vidjeti u kunama i eurima za sve proizvode u njihovim internetskim prodavaonicama. U Konzumu su ovaj tjedan krenuli i sa zamjenom cijena u 600 fizičkih trgovina u kojima će zamjena svih etiketa s dvojnim cijenama biti gotova do kraja srpnja. Uvođenje dvojnog iskazivanja cijena u 168 prodavaonica dm-a započinje 18. srpnja te će sve cijene biti iskazane u eurima i kunama najkasnije do 1. kolovoza.

Nakon ovotjedne odluke Vijeća Europske unije o fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za euro, potvrđen je i ranije predviđen rok o obveznom dvojnom iskazivanju cijena za sve poslovne subjekte od 5. rujna ove godine. Dio trgovaca i ugostitelja s dvojim iskazivanjem cijena počeo je i prije zakonskog roka. U Konzumu, ovisno o formatima trgovina, moraju prosječno zamijeniti cijene između 30.000 i 60.000 artikala, u Sparu je riječ o oko 25.000 artikala, a u dm-u oko 16.000 artikala po jednoj prodavaonici.

Fiksni tečaj

U dm-u su jedini od velikih trgovačkih lanaca otkrili i da će troškovi uvođenja eura kao službene valute dosegnuti oko milijun eura. To obuhvaća sve - od organizacije i vođenja projekta do izrade uputa i materijala za djelatnike i kupce, kao i prilagodbe informacijskih i računovodstvenih sustava.

"S uvođenjem dvojnog iskazivanja cijena dm je započeo odmah nakon definiranja fiksnog tečaja konverzije jer smo kupcima još jednom htjeli pokazati da je temelj našeg poslovanja prilagodba njihovim potrebama. U dm online shopu i aplikaciji za pametne telefone Moj dm cijene više od 13.000 proizvoda već su od 14. srpnja iskazane u eurima i u kunama. Cijena u kunama bit će iskazana većim fontom, a u eurima manjim. Za preračunavanje kuna u eure koristi se isključivo fiksni tečaj konverzije u punom brojčanom iznosu, a iznos dobiven nakon preračunavanja zaokružuje se na dvije decimale primjenom matematičkog pravila zaokruživanja", ističe Dario Klemar, prokurist i voditelj informatike, financija, računovodstva i kontrolinga u dm-u.

Ostali veliki trgovački lanci također su u pripremama za uvođenje dvojnih cijena artikala, kao i za posebno zahtjevan period dvojnog optjecaja za maloprodaju od 1. do 14. siječnja 2023., kada će kupci u fizičkim trgovinama moći plaćati gotovinom u kunama i eurima, a trgovci će im morati vraćati ostatak u eurima. Iz SPAR-a Hrvatska poručuju da su proveli sve pripreme kako bi u skladu sa zakonskim rokovima osigurali dvojno i transparentno iskazivanje cijena u kunama i eurima. U ovom trenutku to znači da kupci u SPAR-u dvojne cijene mogu očekivati od 5. rujna.

"Provedene su sve potrebne pripreme i investicije u sustavu, a operativno najzahtjevnije bit će zamijeniti brojne etikete cijena. Ovisno o formatu i veličini trgovine govorimo o više od 25.000 artikala. Spremni smo kako bismo sve proveli transparentno i na vrijeme prema zakonskim uputama i postavljenim rokovima na zadovoljstvo naših kupaca", ističu iz SPAR-a.

Transparentnost

Lidl Hrvatska počinje s dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i eurima krajem kolovoza, a pristupit će i Etičkom kodeksu Ministarstva gospodarstva, koji potpisnike obvezuje na transparentno uvođenje eura i fer ponašanje prema kupcima. I u Lidlu potvrđuju da je prijelaz na dvojno iskazivanje cijena jedna od većih promjena koju su morali primijeniti u poslovanju, a iziskuje prilagodbu promotivnih materijala na svim kanalima, kao i prilagodbu blagajni da bi u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena mogli izdavati račune u objema valutama. Osim toga, softverski su nadograđeni informatički i računovodstveni sustavi kako bi od dana uvođenja eura bili spremni obrađivati sve financijske podatke u novoj valuti. Cijeli prilagodbu započeli su još u rujnu 2021.

"Na vidljivom mjestu u svim Lidl trgovinama bit će istaknut i službeni fiksni tečaj konverzije, kao i na našim mrežnim stranicama te na svakom računu, kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene korektno preračunate u novu valutu. Dvojne cijene u našim trgovinama, lecima, računima i ostalim materijalima bit će iskazane jasno, čitljivo i lako uočljivo", poručuju iz Lidla Hrvatska.

Pomažu kupcima da se priviknu na novu valutu

Iz Konzuma poručuju da je dvojni prikaz cijena i prije zakonske obveze nastavak politike otvorenog i transparentnog odnosa prema kupcima. Proces uvođenja eura podijeljen je u tri faze.
Prva se odnosi na prikaz dvojnih cijena i fiksnog tečaja. Dvojne cijene će se iskazivati sve do 31. prosinca 2023. na svim proizvodima u svim Konzumovim prodavaonicama, uključujući i internetsku. Pritom će se cijene u objema valutama prikazivati kroz cijeli proces odabira i kupnje artikala - na policama u prodavaonicama, u online košaricama, tijekom checkouta i potvrde narudžbe prilikom online kupnje te na izdanim računima. Druga faza će početi 1. siječnja 2023. s uvođenjem eura, s tim da će se u kunama moći plaćati do 14. siječnja, uz povrat novca u eurima. Treća faza odnosi se na razdoblje od 15. siječnja 2023., kad će euro biti jedina valuta kojom će kupci moći plaćati.
"Transparentan odnos prema kupcima imperativ je našeg poslovanja na temelju kojeg iz dana u dan zaslužujemo njihovo povjerenje. Uvijek nastojimo biti otvoreni u svemu što radimo pa tako i u ovom izazovnom razdoblju uvođenja eura. Na vrijeme smo počeli s pripremama i naši su zaposlenici spremni nastaviti sa svim fazama implementacije ovih povijesnih promjena kako bismo pomogli svojim kupcima da se što lakše prilagode tranziciji na novu valutu", izjavio je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.

Konferencija Jutarnjeg lista: 19. 07. 2022.

Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

O mogućim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na hrvatski financijski sustav, bankarstvo i tržište kapitala raspravljat će vodeći hrvatski stručnjaci u utorak 19. srpnja 2022. godine u hotelu Esplanada

Jutarnji list organizira konferenciju „Što će nam donijeti ulazak u eurozonu“ a kroz uvodna izlaganja, prezentacije i panel raspravu pokušavamo projicirati predvidjeti posljedice ulaska u eurozonu u 2023. godini, ali i srednjoročno tj. sljedećih 5 godina.

Ulazak Hrvatske u eurozonu sam je po sebi povijesna prekretnica, a stiže u trenutku kada ekonomska neizvjesnost u EU nije bila na višoj razini od svjetskih ratova. Globalna ekonomija još se nije oporavila od pandemije, a eksplodirao je geopolitički sukob s također teškim gospodarskim posljedicama. Inflacija je postala novom brigom zapadnih demokracija, baš kao što su i potencijalni odgovori centralne banke na rast cijena također mogući izvor problema. U kakvu to eurozonu ulazi Hrvatska, što će nam donijeti euro kao valuta u kojoj ćemo obavljati svakodnevne transakcije?

Ključna pitanja koja postavljamo na konferenciji: Jesmo li doista spremni za euro? Koji su najveći tehnički izazovi uvođenja eura u financijskom sektoru? Kakav je utjecaj na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana? Je li realno očekivati povoljnija izdanja obveznica hrvatskih kompanija? Ako jest, u kojoj mjeri? Je li naivno vjerovati da će ulazak u eurozonu značajno ohrabriti strane investitore na dolazak u RH? Dilema: Što ako uđemo u eurozonu u kojoj ESB neće uspješno kontrolirati inflaciju? Što ako ESB prvim najavljenim mjerama ipak zaustavi inflaciju, ali izazove recesiju? Donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Otvara li ulazak u eurozonu prostor za dodatno popuštanje poreznog pritiska ili u razdoblju pred nama ipak realno očekivati rast poreznog pritiska? Hoće li hrvatske dionice, pa i IPO-i, biti atraktivniji stranim investitorima nakon ulaska u eurozonu? Što će se dogoditi s kreditima odobrenim u kunama nakon ulaska u euro? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom ‘plesu‘ velikih svjetskih valuta?

Na konferenciji očekujemo govore guvernera HNB-a Borisa Vujčića, potpredsjednika Vlade i glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića, te brojne predstavnike hrvatskih banaka, financijskih institucija.

Vezane vijesti