Superračunala su prilika za nove startupe: Najbrži u regiji, HPE Cray, odsad u Zagrebu

Danas su vremenske prognoze za iduća tri dana podjednako točne kao prije 30 godina prognoze za do kraja dana, i to zahvaljujući superračunalima, tvrdi načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u DHMZ-u Kristian Horvath.

Dodaje da su superračunala omogućila da mogu pravovremeno davati upozorenja građanima što je ujedno i važna javna funkcija.

Horvath je to izjavio na panelu o korištenju superračunala u znanosti i gospodarstvu u Hrvatskoj na konferenciji Dani e-infrastrukture 2023. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra SRCE-a.

Upravo je SRCE netom predstavilo novo hrvatsko superračunalo - HPE Crayju s 8384 procesorskih jezgri i 81 grafičkim procesorom te snagom od 1,25 PFLOPS-a - koji su prozvali Supek.

Iako po toj snazi ne ulazi na popis 500 najjačih na svijetu, jer 500. je kineski Inspur SA5212H5 38.400 procesorskih jezgri i 1,73 TFLOPS-a, ipak je riječ o najbržem superračunalu u Jadranskoj regiji.

Dobriša Dobrenić, zamjenik ravnatelja SRCE-a i Bojan Jerbić, profesor na FSB-u u Zagrebu i osnivač Ronne

Ranko Suvar/Cropix

Zamjenik ravnatelja SRCE-a Dobriša Dobrenić kaže da je to kruna 20 godina razvoja infrastrukture superračunala u Hrvatskoj.

- Ta tehnologija sad ulazi u svakodnevne živote - ističe Dobrenić.

Bojan Jerbić, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i idejni začetnik hrvatskog robota za operacije mozga - Ronne kaže da se takav robot ne može uspješno razvijati bez superračunala.

- Sama priprema metoda učenje, kao i strojno učenje zahtijevaju gigabajte podataka i tu su snažni računalni resursi presudni - kaže Jerbić.

Kristian Horvath, načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u DHMZ-u te Nikola Blažević, osnivač i direktor Mikrotvornice

Ranko Suvar/Cropix

Nikola Blažević, osnivač i direktor Mikrotvornice, startupa koji proizvodi hardverske prototipove proizvoda, kaže da su s Institutom Ruđer Bošković napravili projekt simulacije utjecaja topline na jedan 3D printer koji su sami razvili.

- Sami bi taj proračun radili mjesec-dva, a ovako smo ga na superračunalu dobili za tri dana. Brzina je ključna za biznis i kao rezultat taj je projekt pomogao da nastane cijeli novi proizvod, zatim tvrtka i u konačnici nova radna mjesta - kaže Blažević.

Domagoj Vulin, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu kaže da superračunala u nekim sferama otvaraju prostor za stvaranje startupa koji mogu pomoći u poslovanju tvrtkama kao što je INA.

- Superračunala omogućuju da se razvijaju koncepti poput digitalnih naftnih polja i novi koncepti skladištenja vodika - kaže Vulin.

Bojan Jerbić, profesor na FSB-u u Zagrebu i osnivač Ronne, zatim Domagoj Vulin znanstvenik i profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta pa Kristian Horvath, načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u DHMZ-u te Nikola Blažević, osnivač i direktor Mikrotvornice

Ranko Suvar/Cropix

Jerbić i Blažević upozoravaju da je ključno da se resursi poput superračunala potpuno ne komercijaliziraju već da budu u službi daljnjeg akademskog i gospodarskog razvoja.

- Prodali smo telekomunikacije pa kad je u SAD-u došao val internetskih kompanija mi smo ostali na repu događanja, jer nismo imali interneta. Internet je puno koštao. Ne bi bilo dobro da se ovakvoj infrastrukturi dogodi slično - zaključuje Jerbić.