Dolazi MiCA

Hladan tuš za kripto startupe: Provjeravat će se sve kriptovalutne transakcije iznad 1000 eura

Kripto postaje reguliran, ali Hrvatska će primijeniti i stroge preporuke Financial Action Task Forcea

Aplikacija Coinbase

 dennizn/Alam/Profimedia

I dok kripto startupi i drugi financijski igrači s nestrpljenjem očekuju EU uredbu o kriptoimovini, kodnog imena MiCA, a koja bi trebala dobrim dijelom ‘legalizirati‘ kripto u Uniji, paralelno se priprema još jedna EU uredba koja će mnogim vlasnicima kripta, ali i tvrtkama koje im pružaju usluge, zadati dosta glavobolje.

image
Marko Todorov/Cropix
image

Panel Udruge za Blockchain i Kriptovalute (UBIK) o kripto regulativi odrzan je na kampusu Algebra

Marko Todorov/Cropix

Prema njoj, svaka kripto transakcija vrednija od tisuću eura morat će se provjeriti za podrijetlo novca. Industrija je nezadovoljna, jer se u bankama tako provjeravaju samo transakcije vrednije od 10.000 eura.

image

Antonija Duvnjak, pomoćnica predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija

Marko Todorov/Cropix

Antonija Duvnjak, pomoćnica predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija na kripto meetupu u organizaciji UBIK-a, izjavila je da će prema MiCA uredbi, koja će se izravno i bez odgode primijeniti u hrvatsko zakonodavstvo od 2024. godine, sve kripto-mjenjačnice, burze i drugi biznisi koji posreduju u kripto svijetu morati se registrirati ili licencirati pri Hanfi, slično kao što sad rade investicijska društva. Navodi da s tim dolazi i jača kontrola.

- Treba razumijeti da će Hrvatska zbog uvođenja eura biti pod budnim okom EU-a i stoga je odlučeno da se točno držimo preporuka Financial Action Task Forcea, a to je prag od tisuću eura - kaže Duvnjak.

Iznimka su peer-to-peer transkacije, odnosno izravna plaćanja korisnika iz jednog kripto novčanika u drugi, ali pod uvjetom da ne koriste posrednike.

image

Paulino Lonza, voditelj službe za financijske istrage nezakonito stečene imovine Porezne uprave

Marko Todorov/Cropix

Paulino Lonza, voditelj službe za financijske istrage nezakonito stečene imovine Porezne uprave, kaže da jedino što im u upravi odmah zadaje glavobolje su kriptovalute. Pojašnjava da problem nije u poreznom tretmanu kripta. On je, tumači, iznimno dobar.

- Kad prodate kripto imovinu onda na to plaćate porez na dohodak od kapitalnih dobara što je svega deset posto. Nema PDV-a i dodatnih davanja. Međutim, treba razumijeti da kriminalci preferiraju platiti porez, jer tako ‘očiste‘ svoj novac. I dok kod automobila, kuća, novca u bankama možemo efikasno provjeriti podrijetlo te imovine, za virtualnu imovinu ništa ne vidimo i to zato je to problem - kaže Lonza.

BROJKE

49% ispitanika koji trguju kriptoimovinom smatra da je kriptotržište već sad regulirano

700 milijuna kuna volumen trgovanja u hrvatskim kriptomjenjačnicama u prvih šest mjeseci 2022. što je 27% manje

Izvor: HANFA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. prosinac 2024 11:09