Kad je krajem travnja na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku najavljen podatkovni centar kod Topuskog, prva reakcija bila je ona koju izaziva svaki broj s previše nula: nevjerica.
Pedesetak milijardi za jedan kampus u Banovini - to je više od polovice hrvatskog godišnjeg BDP-a, uloženo na jednom mjestu, u općini koja prema posljednjem popisu ima nešto više od 2500 stanovnika, a u kojoj bi po najavama trebalo raditi 6000 ljudi. Otad je prošlo pet mjeseci i, gledano izvana, malo se toga dogodilo. Nijedno priopćenje, nijedna nova brojka, nijedna lopata.
No iznutra se, tvrdi voditelj projekta Mario Gudelj, dogodilo gotovo sve što se u ovoj fazi uopće moglo dogoditi.
Prije svega, podsjetimo da Pantheon AI nije "još jedan data centar". Riječ je o kampusu od četiri podatkovna centra ukupne snage od otprilike jednog gigavata, projektiranom za treniranje i posluživanje modela umjetne inteligencije - dakle za onu vrstu računalnog opterećenja koja guta struju u količinama koje su donedavno bile rezervirane za teške industrijske pogone. Godišnja potrošnja procjenjuje se na oko 5,5 teravat-sati. Za usporedbu: cijela Hrvatska godišnje potroši oko 18 teravat-sati.
Iza projekta stoje američki poduzetnik Ryan Rich i Jako Andabak, strateški partneri su grupa Končar i Greenvolt, a projekt u dosadašnjim koracima prate Ministarstvo gospodarstva i HEP. Ukupno ulaganje investitori procjenjuju na pedesetak milijardi - brojka se u komunikaciji pojavljuje i u eurima i u dolarima - a kao rok dovršetka centra i pripadajuće infrastrukture zasad stoji prvo tromjesečje 2029.
Dio investicije koji se najmanje spominje, a vjerojatno je za Hrvatsku najvažniji, je elektroenergetski. Samo u gradnju mrežne infrastrukture kod Topuskog Pantheon AI uložit će više od 500 milijuna eura i tu infrastrukturu predati u trajno vlasništvo i na upravljanje državi: 280 kilometara novih dalekovoda - otprilike zračna linija od Zagreba do Splita - trafostanice, prometnice i optičku infrastrukturu. Ta mreža, ističu u Pantheonu, omogućit će priključenje više od pet gigavata elektrana na obnovljive izvore koje današnja mrežna ograničenja drže neiskorištenima.
HOPS je 23. srpnja prihvatio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP), čime je projekt formalno ušao u proceduru ugovaranja priključka. Zahtjev za lokacijsku dozvolu Pantheon AI namjerava podnijeti u prvoj polovici iduće godine.
Ugovor s HOPS-om spreman za potpis početkom listopada
Ugovor o priključenju, dokument bez kojeg cijela priča ostaje na papiru, nije potpisan, ali je blizu, navodi Gudelj.
"Kao što smo i rekli, krenuo je proces ugovaranja. U tom procesu HOPS je, sukladno važećoj regulativi, dostavio prijedlog Ugovora o priključenju te su u tijeku usuglašavanja naših pravnih timova oko konačne verzije ugovora. Očekujemo da će svi detalji biti usuglašeni tijekom mjeseca rujna i da će ugovor biti spreman za potpis početkom listopada. Ovdje želim naglasiti da u ovom segmentu poslovnog procesa imamo jako kvalitetnu suradnju i odziv sa strane HOPS-a", kaže Gudelj.
Ako taj rok izdrži, Pantheon će do jeseni imati riješen prvi od tri velika administrativna čvora - priključenje na mrežu. Preostaju prostorni plan i procjena utjecaja na okoliš, a upravo oni, pokazat će se, diktiraju cijeli kalendar.
Na pitanje zašto iz projekta od srpnja nije izašla nijedna javna vijest - je li to zato što se ne događa ništa vrijedno objave ili zato što se događa nešto o čemu se još ne može govoriti - Gudelj bira treću opciju: događa se mnogo, ali uglavnom u pravnim timovima i institucijama.
"Ovaj projekt je toliko kompleksan i traži jako veliku razinu svakodnevnih aktivnosti koje nisu tema javno dostupnih podataka. Od početka javnog komuniciranja jasno smo naglasili da ćemo javno objavljivati sve one korake koji su od interesa javnosti i o kojima ona treba biti upoznata. Uskoro ćemo, po završetku procesa koji se trenutačno odvijaju i u završnim su fazama, izići u javnost s novim vijestima", navodi voditelj projekta.
Jedna od najčešćih zabuna oko Pantheona tiče se toga tko je uopće nadležan za prostornu legitimaciju projekta. U javnosti se mjesecima ponavljalo da se čeka izmjena prostornog plana Općine Topusko. Gudelj tvrdi da to jednostavno nije točno.
"Sama činjenica da za realizaciju ovog projekta prostorni plan Općine Topusko nije nadležan, a u tijeku su izmjene i dopune prostornog plana Sisačko-moslavačke županije koje su potrebne za prostornu legitimaciju ovog projekta, pokazuje koliko je proces na trenutke zbunjujuć i za one upućene u tematiku", objašnjava Gudelj, dodajući da veličina projekta i brojevi koji ga prate uzrokuju "poplavu informacija, dezinformacija, komentara, raznoraznih stručnih i malo manje stručnih mišljenja u javnom prostoru".
Postupak izmjena i dopuna županijskog prostornog plana nije formalnost. U njemu sudjeluju Hrvatske šume, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, upravni odjeli Sisačko-moslavačke županije, Konzervatorski zavod i još niz javnopravnih tijela, a svako od njih u proceduru unosi svoje uvjete. Tek kad taj proces završi, kaže Gudelj, očekuje se "značajno ubrzanje realizacije projekta".
Slično je i sa studijom utjecaja na okoliš, oko koje je također bilo nesporazuma. Prve radnje za njezinu izradu, tvrdi Gudelj, započete su prije gotovo dvije godine - dakle znatno prije nego što je projekt uopće postao javan - ali službena procedura procjene utjecaja na okoliš zakonski se može pokrenuti tek po usvojenom prostornom planu. Javna rasprava dio je te procedure i doći će na red tada.
Do tada, tvrde u Pantheonu, komunikacija s javnošću ide izvaninstitucionalnim kanalima. "Prepoznali smo važnost sudjelovanja javnosti u ranim fazama razvoja projekta te smo krenuli održavati stručne medijske briefinge i otvorene tribine s lokalnom zajednicom, a što ćemo i dalje raditi", kaže Gudelj.
Prva lopata: pomak je "minimalan", ali jest pomak
Ovo je vjerojatno najvažnija nova informacija u cijelom razgovoru. Dosad je službeni plan bio "prva lopata u drugoj polovini 2027." Taj rok više ne stoji - barem ne u tom obliku.
"Budući da mi, kao investitor, ne možemo i ne smijemo utjecati na dinamiku donošenja prostornog plana, sve aktivnosti vezane za projekt moći će se detaljno definirati po donošenju prostornog plana. Naš plan je bio ‘prva lopata u drugoj polovini 2027.‘; zbog svega navedenog taj plan će imati minimalni pomak čiji točan okvir ćemo moći komunicirati tek po završetku procesa izmjena i dopuna prostornog plana.
Zaključci strateške studije koja se provodi za izmjene i dopune prostornog plana utjecat će na daljnji razvoj projekta, na način da će definirati određene uvjete pri kojima se projekt može dalje razvijati, te se nadamo da će taj postupak biti ubrzo priveden kraju", poručuje voditelj projekta.
Dvije stvari vrijedi izdvojiti. Prva: investitor otvoreno priznaje da nema kontrolu nad ključnim rokom i da je datum prve lopate u rukama županijske administracije i niza javnopravnih tijela. Druga: strateška studija koja se provodi uz izmjene prostornog plana mogla bi projektu postaviti uvjete - što znači da konačni obris kampusa još nije fiksiran.
Uz to, ostaje matematika koju je teško zaobići. Ako radovi počnu krajem 2027., a rok dovršetka centra i pripadajuće infrastrukture ostaje prvo tromjesečje 2029., za gradnju gigavatnog kampusa, 280 kilometara dalekovoda i pratećih trafostanica ostaje nešto više od godinu dana.
Gudelj na pitanje o tome kako danas gleda na svoju srpanjsku ocjenu da su rokovi "i optimistični i realistični" odgovara bez izmicanja, ali i bez odustajanja: "Optimistični i realistični okviri proizlaze iz pretpostavke da će se procesi koji su potrebni za realizaciju ovog projekta, a koji su naslonjeni na suradnju sa županijom, nadležnim ministarstvima i HOPS-om, odvijati u zakonski definiranim vremenskim okvirima i prepoznavanjem važnosti ovog projekta za cijelu Hrvatsku. Možda smo u tom trenutku bili nijansu optimističniji u pitanju samih rokova, no u ovom trenutku još uvijek ne možemo reći da ne postoji mogućnost da se sve realizira upravo u skladu s tim optimizmom."
Oko površine kampusa također je nastala zbrka koju Gudelj sada raščišćava. Na web-stranici projekta stoji brojka 310, u dijelu medija pretvorena u 310 hektara, dok je sam Gudelj u srpnju govorio o "oko 120 hektara".
Objašnjenje je banalno i tiče se mjernih jedinica. Brojka 310 odnosi se na akre, što je približno 125 hektara. Nakon detaljne obrade ta je površina reducirana na 116,92 hektara, koliko danas iznose granice obuhvata radno-poslovne zone Topusko - one koja je predmet izmjena prostornoplanske dokumentacije.
Ilustracije radi, 116,92 hektara je otprilike kao 164 nogometna igrališta. Velik zahvat, ali ne ni približno onaj koji bi sugerirala brojka od 310 hektara koja je kružila medijima. "U medijima ima jako puno netočnih informacija pa je tako naveden i netočan podatak od 310 hektara", kaže Gudelj.
Na pitanje koliko je od najavljenih pedesetak milijardi zaključano potpisom, a koliko je projekcija koja ovisi o budućim zakupcima, Gudelj se poziva na poslovnu tajnu - ali objašnjava kako je brojka nastala.
"Financijska struktura ovako kompleksnih projekata nije nešto što se prezentira javnosti - to je dio poslovnog plana i poslovne tajne. Komunicirani podatak o ukupnom ulaganju od 50-ak milijardi dolara dobiven je temeljem konkretnih projekcija vrijednosti svih faza projekta od ‘prve lopate u zemlji‘ do ugrađene opreme. Odlučili smo ne zamarati javnost s nekoliko faznih iznosa, nego reći onaj ključni - ukupnu vrijednost Pantheona u trenutku u kojem je dovršen i počinje raditi u predviđenom kapacitetu", objašnjava.
Drugim riječima: pedeset milijardi nije iznos koji netko danas ima na računu, nego procijenjena vrijednost gotovog i opremljenog kampusa. Najveći dio te brojke - hardver, prije svega grafički procesori - u modelu koji Pantheon primjenjuje ne kupuje investitor, nego zakupci. O tome nešto kasnije.
Energetska matematika je mjesto na kojem projekt stoji ili pada. Za 5,5 teravat-sati godišnje treba, grubo računano, oko dva gigavata obnovljivih kapaciteta. Solar koji Pantheon gradi sam pokriva tek desetak posto toga.
Gudelj prvi put razlaže gdje je ostatak. Konkretan dogovor o ugovoru o otkupu energije (PPA) postoji s Greenvoltom, čiji je solar smješten iza obračunskog mjernog mjesta - dakle proizvodi izravno za kampus, bez izlaska na mrežu. Uz to, kaže, Greenvolt u Hrvatskoj razvija projekte snage veće od 600 megavata, što bi donijelo dodatnih 12 do 15 posto potrebne energije.
"U tijeku su pregovori s još nekoliko ozbiljnih međunarodnih kompanija koji dobivaju konkretne poslovne obrise, a u ovom trenutku vidimo da je to ukupno preko 60 posto energetskih potreba samog podatkovnog centra. Neke od tih kompanija prisutne su i u Hrvatskoj te razvijaju projekte obnovljivih izvora", navodi Gudelj.
Šezdeset posto je, dakle, ono što investitor smatra vidljivim - kombinacija potpisanog, dogovorenog i onoga što je u ozbiljnoj fazi pregovora. Preostalih četrdeset posto zasad nema adresu.
Otvoreno je i pitanje uvoza. Hrvatska već danas uvozi između 30 i 40 posto potrošene električne energije, pa je logično pitanje što se s tim postotkom događa u prvoj godini punog rada Pantheona. Gudelj ne bježi od odgovora, ali ga ni ne kvantificira:
"Imamo projekciju po pitanju osiguravanja potrebnih količina električne energije za rad našeg centra. Dio te energije ćemo osigurati iz uvoza, a sam iznos ovisit će o raspoloživosti i kapacitetima izvora u Hrvatskoj. Naglašavamo našu namjeru da veliku većinu te energije kupimo na hrvatskom tržištu, bez da ugrozimo postojeće stanje opskrbe kupaca u industriji i kućanstvima."
Pola milijarde mreže poklanja se državi. Što projekt dobiva zauzvrat?
Ovo je dio priče koji zvuči presmiono da bi bio točan: privatni investitor gradi elektroenergetsku infrastrukturu vrijednu više od 500 milijuna eura i predaje je HOPS-u, odnosno državi, bez naknade. Pitali smo što projekt dobiva u zamjenu - povlašteniju naknadu za priključenje, prioritet pristupa, drugačiji tarifni tretman?
"Zakonski smo obvezni predati infrastrukturu priključka na mrežu vlasniku te mreže, u našem slučaju to je HOPS d.d., odnosno Republika Hrvatska i svi njezini građani. Vrijednost mrežne infrastrukture koju spominjete bit će u konačnici i veća, a zauzvrat ne dobivamo ništa - nema povoljnijeg tretmana ni u jednom elementu.
Zato i naglašavamo da je projekt prilika za generacijsko osnaživanje mreže iz ugla interesa građana Republike Hrvatske, jer za gotovo desetljeće ubrzava planirana ulaganja u mrežu, koja su prema važećim planovima HOPS-a bila planirana tek za 2034.", kaže Mario Gudelj.
Ta zadnja rečenica nosi možda najveću javnu vrijednost cijelog projekta, neovisno o tome hoće li se kampus ikada napuniti opremom. Pojačanje mreže u Banovini i mogućnost priključenja više od pet gigavata obnovljivih izvora koji danas čekaju u redu zbog mrežnih ograničenja - to je infrastruktura koju bi država inače plaćala sama, i to osam godina kasnije.
Na pitanje o problemima s ishođenjem zemljišta Gudelj je kratak: velika većina parcela već je u vlasništvu Jake Andabaka, a ostatak se aktivno kupuje.
"Na institut izvlaštenja gledamo kao na posljednji način ishođenja zemljišta i to samo u slučajevima u kojima nismo mogli ostvariti kontakt s vlasnicima jer su nepoznati", kaže Gudelj. Riječ je, dakle, o klasičnom problemu neriješenih vlasničkih odnosa i nepoznatih nasljednika, a ne o pritisku na vlasnike koji ne žele prodati.
Što se tiče onoga što lokalna zajednica konkretno dobiva - školu, vodovod, udio u prihodu - pisanog sporazuma s Općinom Topusko ili Sisačko-moslavačkom županijom zasad nema, i Gudelj to otvoreno priznaje.
"S obzirom na trenutni status projekta razumljivo je da nemamo takve sporazume; ti koraci slijede nakon što se završi proces izmjena i dopuna prostornog plana", objašnjava voditelj projekta. "Kao što smo već komunicirali, spremni smo podržati razne inicijative na području općine Topusko koje će za posljedicu imati unapređenje kvalitete života građana Topuskog, s posebnim naglaskom na edukaciju i usku specijalizaciju mladih u Pantheonu. U apsolutnom nam je interesu imati najbolji mogući odnos s lokalnom zajednicom."
Za mjesto koje bi trebalo primiti 6000 radnih mjesta na 2500 stanovnika, to je i dalje obećanje, a ne obveza. Voda je najosjetljivija točka projekta i tu je Gudelj najoprezniji - ali i najkonkretniji.
Jako Andabak je ranije govorio o "velikim bazenima podzemne vode" na lokaciji. Jesu li analize gotove i kakva je veza tih bazena s termalnim izvorima po kojima je Topusko poznato?
"Trenutačno su u tijeku hidrogeološki istražni radovi na terenu koji će pokazati ima li vode, koliko je ima i je li na bilo koji način povezana s vodocrpilištem u Perni i samim termalnim izvorima toplica u Topuskom. Dosad je načinjeno 7000 metara geofizičkih istražnih profila. Postoji relevantna metoda kojom će se nedvojbeno moći dokazati mogući utjecaj.
Svi ti radovi su sukladni izdanim vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda i poštuju sve zakonske obveze i okvire po tom pitanju. Tek kada završimo istražne radove znat ćemo koje tehnološko rješenje po pitanju hlađenja data centra će biti primijenjeno i koliko vode će trošiti te - hoće li je uopće trošiti."
Odabir tehnologije hlađenja - zračno, vodeno ili hibridno - izravno ovisi o tome koliko vode lokacija uopće može dati, i tek kad istražni radovi završe, projekt će imati konačan odgovor na najspornije pitanje koje mu se postavlja.
U Pantheonu odbacuju i tezu da bi centar trošio "ekstremne količine vode". Godišnja potrošnja, tvrde, mjerljiva je s potrošnjom dvaju golf igrališta. Kao ilustraciju navode podatke iz izvještaja Svjetske banke iz listopada 2022. o gubicima u hrvatskom vodnom sustavu: imotski vodovod godišnje zahvati 4,2 milijuna kubika vode, a krajnjim korisnicima proda tek oko milijun.
U slučaju Siska to je pak godišnje zahvaćenih 6,3 milijuna kubika vode, dok je krajnjim korisnicima isporučeno 2,4 milijuna. U Petrinji je zahvaćeno 3,6 milijuna kubika vode, a krajnjim korisnicima isporučeno je malo više od milijun kubika. Ili u prijevodu – gubitak vode u svakom od ovih lokalnih slučajeva, ponegdje i preko 70 posto, višestruko je veći od predviđene godišnje potrošnje Pantheona.
"Ovakvi primjeri nalaze se diljem Republike Hrvatske, malo tko ih problematizira", poručuje Gudelj, uz opasku da "ne treba plašiti građane apokaliptičnim tumačenjima i nedosljednim kategorijama".
Kada se to sumira, poručuju predstavnici projekta, PantheonAI sa svim direktnim i indirektnim koristima koje donosi hrvatskoj elektroenergetskoj mreži, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu, ako konačno rješenje hlađenja bude vodeno, trošit će nekoliko puta manje vode nego što prosječni manji i srednji hrvatski grad godišnje izgubi vode u prijenosu do krajnjeg korisnika.
Odbacuju i tezu o ispuštanju vruće vode u potoke. Voda za hlađenje u procesu isparava, a 10 do 15 posto vraća se u prirodu - dakle u zemlju, a ne u potoke i rijeke - i taj dio, tvrde, nije znatno povišene temperature.
Na tezu o ugroženim staništima zaštićenih vrsta šišmiša, koja počiva na pretpostavci da bi crpljenje isušilo njihova lovišta, Gudelj odgovara da dosadašnje hidrološke analize takav utjecaj nisu pokazale, ali i da su u tijeku detaljnije analize koje trebaju utvrditi koliko se vode može crpiti bez posljedica za okoliš.
Na tezu o ugroženim staništima zaštićenih vrsta šišmiša, koja počiva na pretpostavci da bi crpljenje isušilo njihova lovišta, Gudelj odgovara da dosadašnje hidrološke analize takav utjecaj nisu pokazale, ali i da su u tijeku detaljnije analize koje trebaju utvrditi koliko se vode može crpiti bez posljedica za okoliš.
Gigavat snage nije gigavat topline
Jedna od najčešćih simplifikacija u raspravi o Pantheonu ide ovako: gigavat koji ulazi kao struja izlazi kao gigavat topline. Gudelj tu brojku korigira - i objašnjava zašto je razlika bitna.
"Toplina je direktna posljedica rada data centra i kao takva, s obzirom na veličinu našeg data centra, jako je važan čimbenik. Gigavat snage nije i gigavat topline - kod nas je to oko 0,8 gigavata topline; navodim taj podatak zbog edukacije javnosti, s obzirom na neke neutemeljene brojke koje se pojavljuju u javnom prostoru.
U ovom trenutku čekamo konačno rješenje hlađenja, a ono ovisi o količini raspoložive vode na lokaciji. Imamo plan dio te topline odvesti u planirane staklenike koje bismo gradili na poljoprivrednom zemljištu kojeg smo vlasnici, dio bi se odveo u vodu korištenu za hlađenje, a manji dio isparavanjem u zrak."
Staklenici grijani otpadnom toplinom podatkovnog centra nisu egzotika - tako rade projekti u Nizozemskoj i skandinavskim zemljama - ali je ovo prvi put da Pantheon konkretizira kamo bi toplina išla i da je zemljište za to već u vlasništvu investitora.
Na tezu o "efektu toplinskog otoka", prema kojoj AI centri podižu temperaturu tla za prosječno 2,07 °C u radijusu do deset kilometara, iz Pantheona odgovaraju tehnički. Toplina se, kažu, odbacuje u atmosferu na visini većoj od 20 metara, pa se tlo oko centra ni na koji izravan način ne zagrijava. Mogućnost da odbačeni topli zrak utječe na temperaturu tla postoji, ali je "primarno teorijska, a ne praktična".
Ključan je, tvrde, tip topline. Otpadna toplina planiranog centra u Topuskom ima temperaturu između 20 i 40 stupnjeva, dok termoelektrane ispuštaju toplinu od 120 do 200 stupnjeva Celzija. Toplane, termoelektrane i nuklearne elektrane, zaključuju, zagrijavaju okoliš u znatno većoj mjeri od podatkovnih centara upravo zato što podatkovni centri generiraju otpadnu toplinu niske razine.
Poslovni model Pantheona je "powered shell" - investitor gradi kampus, energetiku i hlađenje, a zakupci dovlače vlastitu opremu. Čitav se projekt, dakle, oslanja na to da će netko tu opremu doista dovesti.
Koliko je danas potpisanih ili obvezujućih pisama namjere i može li se ijedan zakupac imenovati? Ovdje Gudelj povlači najtvrđu crtu u cijelom razgovoru.
"Odgovor na ovo pitanje najdublje zadire u institut poslovne tajne, nije nešto što možemo podijeliti s javnošću", kaže. "Ono što vam možemo reći jest da smo od trenutka najave projekta u Dubrovniku odradili više sastanaka s tri korporacije koje su predvodnici ove industrije globalno."
Tri sugovornika iz samog vrha svjetske AI industrije, dakle, ali nijedan potpis o kojem se smije govoriti. Za projekt u ovoj fazi to nije neobično - obvezujući zakup obično dolazi tek kad su dozvole i priključak izvjesni - ali ostaje činjenica da je komercijalna strana Pantheona zasad jedina o kojoj javnost nema nikakav provjerljiv podatak.
Globalno se AI podatkovni centri u posljednjih godinu dana otkazuju, odgađaju i smanjuju. Pitali smo Gudelja koja je njegova crta - koliki zakupni kapacitet, koja cijena struje ili koje zakašnjenje bi bili trenutak u kojem se kaže da ovo ne ide.
"Iskreno - ne bismo se pretjerano osvrtali na navedene vijesti. Kada bi Hrvatska imala pet velikih data centara, imalo bi smisla raspravljati o tome treba li nam i šesti. No mi tek moramo izboriti poziciju - nacrtati se na globalnoj AI karti. Primjeri koji su se pojavljivali u javnom prostoru radi forsirano negativnih usporedbi s Pantheonom uopće nisu iz istog konteksta.
Hrvatska nema federalnu strukturu države kao primjerice SAD, naš elektroenergetski sustav osjetno je drugačije organiziran i drugačije vlasničke strukture, Pantheon će se graditi na optimalnoj lokaciji za ovakvo postrojenje, a ne na nepogodnim područjima (kao neki primjeri iz Njemačke) i tako dalje.
Također - investitori su prepoznali Sisačko-moslavačku županiju kao županiju koja u svojoj razvojnoj strategiji nastavlja naglasak na industrije i djelatnosti budućnosti. U tom smislu, u ovom trenutku, sa svim procesima koji su u tijeku i svim ohrabrujućim momentima, s punom se predanošću krećemo na sljedeću fazu projekta. Visokoprofilni poslovni sastanci koji su u međuvremenu realizirani daju nam za pravo u baš ovakvoj viziji projekta."
Ostaje još i ono najkonkretnije pitanje - u kojem trenutku Topusko doista postaje najveće gradilište u zemlji?
"Kad se steknu svi uvjeti - radimo sve kako bi radovi otpočeli krajem 2027., no postoje planovi za predradnje te uključivanja kompanija i prije tog roka", kaže Gudelj.
Dakle: kraj 2027. za glavne radove, s mogućnošću da se pripremni zahvati i angažman izvođača dogode ranije. Datum je to koji je nešto blaži od dosadašnje formulacije o "drugoj polovini 2027." i koji, kao i sve ostalo u ovom projektu, visi o jednom dokumentu - izmjenama i dopunama prostornog plana Sisačko-moslavačke županije.
U sljedeća tri-četiri mjeseca Pantheon bi trebao imati potpisan ugovor o priključenju s HOPS-om, završene hidrogeološke istražne radove i, ako procedura ide po planu, jasniju sliku o tome kada županijski prostorni plan izlazi iz procedure. Tek tada će se moći ozbiljno govoriti o kalendaru.
Do tada, najveća najavljena investicija u povijesti Hrvatske i dalje stoji na papiru - ali s puno više papira nego dosad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....