Sedamnaest milijardi dolara - zvuči kao ogroman iznos za neku kaznu, ali čini se da je Meta ovdje ipak prošla jeftino: naime, tvrtka Marka Zuckerberga pristala je platiti taj iznos da bi zatvorila jednu od najopasnijih pravnih fronti koje su se ikad otvorile protiv jedne tehnološke kompanije.
Vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa u srijedu je, kako je Jutarnji već prenio, postigao nagodbu s 47 američkih saveznih država, Okrugom Columbia i nekoliko američkih teritorija, pristajući na kazne do 17,1 milijardu dolara i na dubinske promjene svojih proizvoda. Optužbe su bile krajnje ozbiljne: da su adiktivnim metodama na svojim društvenim mrežama ugrozili djecu, da su obmanjivali javnost u pogledu njihove sigurnosti te da su neovlašteno prikupljali osobne podatke maloljetnika.
To je jedan od najvećih iznosa koje je ijedna tehnološka tvrtka ikad isplatila američkim državama. Meta u prvom koraku plaća oko 12 milijardi dolara. Iznos raste na punih 17,1 milijardu ako se i Snap, TikTok i YouTube nagode s državama i pristanu na jednake financijske kazne i preinake proizvoda - dakle, svota je djelomično poluga kojom se sada pritišće cijelu industriju.
Istodobno, Meta se u srijedu nagodila i sa saveznom državom Texas, kojoj su platili milijardu dolara zbog sličnih optužbi. Nije to kraj, jer uskoro dolaze i brojne druge slične tužbe koje su pokrenuli pojedinci i školski okruzi.
Ono što je New York Times opisao kao "dramatičnu kapitulaciju" zapravo je preventivna mjera i izbjegavanje procesa koji je Metu mogao stajati neusporedivo više. Nagodba okončava takozvani "bellwether" proces pred saveznim sudom u Oaklandu, gdje su Kalifornija, Colorado, Kentucky i New Jersey tražili otprilike 200 milijardi dolara, tvrdeći da je Meta naudila djeci.
Drugim riječima, kompanija je pristala platiti sedamnaest da ne bi riskirala dvjesto. "Meta se ne bi nagodila da ne vidi se što pomalja iza horizonta i da se ne osjeća stvarno ranjivom", rekla je za NYT Nora Freeman Engstrom, profesorica prava na Stanfordu.
Međutim, novac je za Metu manji problem - uostalom, dionica im je odmah skočila nakon vijesti o nagodbi, pa kompanija sada vrijedi 1470 milijardi dolara, a u posljednjem je kvartalu ostvarila 60,8 milijardi dolara prihoda.
Ne, problem je za tvrtku to što će morati prekrojiti same proizvode - i to za sve američke korisnike, ne samo one maloljetne. Prema Timesu, kompanija je pristala prekinuti zloglasno beskonačno skrolanje, uvesti dnevni limit od dva sata na Instagramu i Facebooku, ograničiti korištenje između ponoći i šest ujutro te ušutkati notifikacije od 22 do 7 sati.
Pristala je i obuzdati značajke koje psiholozi vežu uz negativne društvene usporedbe - filtre za uljepšavanje i javno zbrajanje "lajkova" - te ojačati provjeru dobi i roditeljske kontrole. To udara ravno u srce Metina posla - njezin je posao vrijeme koje provedete skrolajući jer se sve to pretvara u novac od oglasa.
Zato je i logika nagodbe, kako ju je za NYT sažeo profesor s Duke Law Schoola Stuart Benjamin, brutalno jednostavna: "trošak održavanja beskonačnog skrola, autoplaya, filtara i sličnog jednostavno je prevelik rizik za kompaniju". Drugim riječima, jeftinije je ugasiti mašineriju nego se braniti od nje na sudu. Odvjetnici država tu su, uostalom, posudili scenarij iz devedesetih - isti onaj kojim se srušila duhanska industrija - tretirajući "lajk" i autoplay kao nikotin digitalnog doba.
A što radi Europa?
A dok Amerika djecu štiti tako da tuži kompanije i onda naplaćuje odštetu - koja, naravno, nikada neće doći do stvarnih žrtava, nego ide u državne blagajne - Europa je krenula drugim, tvrđim putem: ona djecu jednostavno zakonski izbacuje s mreža i prijeti kaznama koje se računaju u postotku ukupnog svjetskog prometa kompanije.
Europska komisija tako je 10. srpnja ove godine iznijela preliminarni nalaz da adiktivni dizajn Instagrama i Facebooka krši Akt o digitalnim uslugama (DSA). Na optuženičkoj klupi našle su se točno one značajke koje sada Meta gasi u Americi: beskonačni skrol, autoplay, push-notifikacije i "visokopersonalizirani" sustavi preporuka.
Komisija je zaključila da Meta nije ozbiljno procijenila rizike koje ti mehanizmi nose za dobrobit korisnika, osobito maloljetnika, i da su mjere kojima se navodno štiti djecu beskorisne.
"Zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja Europljana mora biti prioritet društvenih mreža", poručila je izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen (iako bismo se filozofski mogli složiti s njom, realno je potpuno u krivu - njihov prioritet je zarađivanje što više novca za svoje dioničare).
Razlika u odnosu na američku nagodbu prilično je značajna. Jer, u Oaklandu je Meta pregovarala o iznosu, dok joj u Bruxellesu, ako se prekršaj potvrdi, prijeti kazna do šest posto globalnog godišnjeg prometa, što bi za tvrtku Metine veličine značilo brojku koja se mjeri milijardama eura, i to bez ikakve sudske nagodbe kao izlaza. Uz to, Komisija je Metu zasebno prozvala i da nedovoljno sprečava djecu mlađu od 13 godina da uopće koriste njezine platforme.
To nije usamljeni briselski hir, nego smjer cijelog kontinenta. Europski parlament je 26. studenoga prošle godine golemom većinom - 483 za, 92 protiv, 86 suzdržanih - usvojio izvješće koje traži jedinstvenu europsku digitalnu dob od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i takozvanim AI-companion aplikacijama (AI chatbotovi s kojima djeca razgovaraju kao da su stvarne osobe, od Konfucija do Lionela Messija).
Djeca između 13 i 16 mogla bi na mreže samo uz privolu roditelja. Izvješće izrijekom traži zabranu "adiktivnih praksi" i da se prema zadanim postavkama isključe beskonačno skrolanje, autoplay, pull-to-refresh i mehanizmi nagrađivanja koji korisnika drže prikovanog za ekran. To je, gotovo od riječi do riječi, isti popis koji je Meta upravo dobrovoljno prihvatila u Americi - samo što ga Europa želi nametnuti zakonom, svim platformama i odjednom.
Izvjestiteljica Christel Schaldemose sažela je priču jednom rečenicom: "Platformama jasno poručujemo - vaše usluge nisu dizajnirane za djecu. I eksperiment ovdje završava."
Brojke iza te rečenice govore zašto je raspoloženje takvo: 97 posto mladih u Europi svakodnevno je online, četvrtina maloljetnika pokazuje znakove problematičnog korištenja pametnog telefona, a čak devedeset posto Europljana traži hitnu akciju. Kad devedeset posto bilo koga u Europi o bilo čemu misli isto, imate politički kapital koji je teško prokockati, čak i za briselske ćate.
Države ne čekaju Bruxelles
A dok se europska direktiva polagano krčka, pojedine su države krenule samostalno. Francuska je ljetos prva u Uniji progurala zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina; predsjednik Emmanuel Macron htio je da zakon proradi već ovog rujna, prije početka školske godine.
Ali francuski Ustavni sud je zakon oborio pozivajući se na slobodu govora, pa se sada piše nova verzija. Prepreka je, dakle, jednako tehnička koliko i pravna: kako uopće identificirati i ugasiti postojeće račune djece koja su već unutra.
Španjolska planira implementirati "zakon o zaštiti maloljetnika u digitalnim okruženjima" i najavljuje blokadu mreža za mlađe od 16, po uzoru na Australiju. Danska sprema zabranu za mlađe od 15 do kraja ove godine, Grčka za istu dobnu skupinu od siječnja 2027., a Britanija - koja više nije u Uniji, ali igra istu igru - najavljuje zabranu za mlađe od 16 s regulativom do prosinca. Kao članica Unije, Hrvatska je već sada pod kišobranom DSA-a, a bude li usvojena europska dob od 16 godina, ona će vrijediti i za dijete u Zagrebu jednako kao i za ono u Kopenhagenu ili Madridu.
Poljski vicepremijer Krzysztof Gawkowski upravo je danas zatražio od Europske komisije da kazni Metu sa 250 milijuna eura jer da nisu učinili ništa da se izbore protiv prijevara i lažnih oglasa na svojim platformama.
Australija je ovdje živi laboratorij, i pouka je otrežnjujuća. Podsjetimo da kao prva zemlja na svijetu od prosinca prošle godine zabranjuje društvene mreže djeci mlađoj od 16, uz kazne za platforme do 50 milijuna australskih dolara.
No kakav je rezultat?
Studija australskog regulatora eSafety pokazala je da tri mjeseca nakon uvođenja i dalje više od 80 posto tinejdžera koristi mreže - udio je pao s 86 na 81 posto, dakle jedva pet postotnih bodova. Otprilike polovica djece kaže da im platforma dob nikad nije ni provjerila.
"Nikad nismo očekivali stopostotnu usklađenost", branio je mjeru australski ministar Andrew Leigh, uspoređujući je s dobnom granicom za alkohol.
Ili u prijevodu - zabrana nije prekidač koji jednim potezom isključi problem, nego znak na cesti koji većina poštuje, a manjina zaobiđe. To je ujedno i najveća prepreka za čitav ovaj pothvat, bilo u Europi, bilo u SAD-u: naime, lako je napisati zakon ili odrezati kaznu nekoj društvenoj mreži, ali uspostaviti pouzdan mehanizam za provjeru dobi nešto je sasvim drugo. Takav sustav još se nije pojavio.
Vremena je sve manje
Naposljetku, jesu li ove mjere nešto što je uopće nužno? Podaci nedvosmisleno pokazuju da jesu. Najutjecajniji sažetak dali su psiholog Jonathan Haidt i istraživač Zach Rausch u analizi objavljenoj uz World Happiness Report početkom ove godine: društvene mreže, tvrde oni, štete adolescentima u razmjeru dovoljno velikom da mijenjaju sliku na razini cijele populacije, a ne samo pojedinca.
Konkretno, teški korisnici - oni koji na mrežama provedu pet i više sati dnevno - imaju otprilike dvostruko veći rizik od depresije u odnosu na one koji ih koriste malo. Djevojčice plaćaju najveću cijenu, s posebno osjetljivim razdobljem između 11. i 13. godine.
A da nije riječ o slučajnosti na razini jedne zemlje pokazuje podatak da je između 2015. i 2018. čak 40 od 47 promatranih država zabilježilo pad životnog zadovoljstva petnaestogodišnjaka. Haidt i Rausch idu i dalje pa procjenjuju da bi široko smanjenje korištenja moglo srezati učestalost kliničke depresije za otprilike trećinu - što je, ako je i približno točno, javnozdravstveni učinak kakav se inače pripisuje cjepivima, a ne postavkama aplikacije.
Pitanje, dakle, više nije hoće li se pravila stegnuti, nego tko će prvi smisliti provjeru dobi koja stvarno radi - jer, kako pokazuje Australija, dok tog dijela nema, i najstroži zakon ostaje samo lako rješiva zagonetka prilikom logiranja na TikTok ili Instagram.
