Klijenti banaka meta su sofisticiranih prevara

Posljednjih mjeseci klijenti hrvatskih banaka mete su niza aktivnih kampanja kojima je cilj ukrasti financijska sredstva ili podatke žrtava. Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorava da se takve prevare najčešće događaju putem lažne elektroničke pošte, SMS poruka i lažnih internetskih stranica, dok napade opisuju kao zlonamjerne i sofisticirane, s vjerodostojnim lažnim predstavljanjem.

Podaci koji su na meti kriminalaca najčešće su podaci za pristupanje aplikacijama ili stranicama banke, poput korisničkih imena i zaporki, broja tokena i jednokratne zaporke koju generira prilikom prijave. Meta su i tajni podaci s kartica, poput CVC ili CVV broja, koji se nalazi na njihovoj poleđini. Kriminalci time žele ostvariti neovlašteni pristup bankarskim aplikacijama, kako bi na koncu mogli steći protupravnu imovinsku korist. Građani se odavanjem financijskih i osobnih podataka, ali i kodova koje generira token, izlažu značajnom riziku. Time omogućuju nepoznatim osobama neovlašteno pristupanje bankarskim aplikacijama, što na koncu dovodi do financijske štete.

Idu na zadobivanje povjerenja

Među aktivnim kampanjama koje provode kriminalci su investicijske prevare pa je tako u posljednje vrijeme zabilježen porast broja poziva u kojima se klijente banaka navlači na niz ulagačkih mogućnosti, koje se često opisuju i kao jedinstvene prilike za ulaganje u razne stvari, poput kriptovaluta, zlata ili dionica. Kriminalci najčešće nude i nešto što zvuči previše dobro da bi bilo istinito, poput visokog prinosa u kratkom roku za mali ulog. Od žrtve se preko telefonskog poziva traži e-mail adresa, na koju joj se šalju poveznice na stranice ili aplikacije u koje trebaju upisati svoje podatke i poslati kopiju svoje osobne iskaznice.

Drugi česti tip prevare je romantična prevara, kada kriminalci traže svoje žrtve na stranicama ili aplikacijama za upoznavanje. Koriste se i općenite društvene mreže, a ne samo one za upoznavanje, no pristup je gotovo pa identičan. Kriminalci uspostavljaju kontakt sa žrtvom te nastavljaju komunikaciju kako bi stvorili lažni dublji odnos. Prema žrtvi često iskazuju snažne osjećaje, a nakon što zadobiju njezino povjerenje traže novac, darove ili podatke s bankovnih kartica.

Informacije na stranicama hub-a

Uz romantične i investicijske prevare treći česti tip su razne prevare povezane s prodajom usluga ili proizvoda na raznim internetskim stranicama. Kriminalci se žrtvama javljaju na njihove oglase na oglasnicima pa im kažu kako su zainteresirani za kupnju toga što nude. Lažni kupac traži od prodavatelja da mu na neki način pošalje sigurnosne podatke s njegove kartice, poput upisivanja u lažnu stranicu za plaćanja. U posljednje vrijeme traže se i jednokratne zaporke ili autorizacijski kodovi za bankarske aplikacije kako bi se kriminalci domogli žrtvinih financijskih sredstava. Lažni kupci žrtvama često govore da su im ti podaci potrebni kako bi im novac uplatili direktno na račun ili pak podmirili troškove poštarine.

Iz HUB-a upozoravaju da se za uplate direktno na račun ne moraju slati nikakvi drugi podaci osim IBAN računa. Dakle, nije potrebno slanje nikakvih drugih osjetljivih podataka, poput broja kartice, datuma važenja ili CVV/CVC broj s poleđine kartice. Karticu nije potrebno niti fotografirati ili skenirati.

Informiranje o ovakvim mogućim prijevarama najbolja je prevencija, stoga iz HUB-a pozivaju građane da uvijek budu u toku. Građani informacije mogu dobiti na stranicama Hrvatske udruge banaka, gdje se nalaze i detaljnije informacije o prevarama na internetu, kao i savjeti za zaštitu. Preporučuju da građani o aktualnim vrstama prevara informiraju svoje bližnje, osobito starije članove obitelji, kako bi ih zaštitili od potencijalnih prijevara. Ako pak sumnjate da ste žrtva prevare ili ako ste dali bankovne podatke kriminalcima, obratite se svojoj banci, a prevaru prijavite MUP-u.

Sadržaj omogućila Fina