Eksperti upozoravaju: "Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU ne stoji dobro s usvajanjem AI-ja"

Današnji AI modeli vrlo su uspješni u jezičnim i dijelu kognitivnih zadataka, ali i dalje imaju ograničenja u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i kritičkom razmišljanju, jedan je od glavnih zaključaka koji su predstavljeni danas na brifingu Sveučilišta Algebra Bernays o istraživanjima OECD-a i Anthropica o utjecaju umjetne inteligencije na IT sektor i tržište rada te o razini usvajanja AI-ja u Hrvatskoj.

OECD upozorava da razvoj umjetne inteligencije napreduje brže od društvenog razumijevanja njezinih posljedica te poziva na jasnije standarde za procjenu utjecaja AI-ja na tržište rada i obrazovanje.

Glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays Tomislav Dominković rekao je da Hrvatska zaostaje za ostatkom EU-a u primjeni AI-ja u poslovanju te da će tvrtke koje ranije uvedu AI imati konkurentsku prednost.

Anthropicovo istraživanje iz 2026. pokazuje da još nema sustavnog rasta nezaposlenosti uzrokovanog umjetnom inteligencijom, nego se dio radnika iz tehnološkog sektora premješta u druge industrije koje prolaze digitalnu transformaciju.

Dominković smatra da bi, zbog nižih troškova razvoja softvera uz AI, broj programera u Hrvatskoj mogao rasti, a pozvao se i na podatke američkog Ureda za statistiku rada prema kojima bi potražnja za programerima do 2034. trebala porasti 15,5 posto.

"Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU-a ne stoji dobro s usvajanjem AI-ja u poslovanje. Želimo li biti konkurentni, moramo se značajno ubrzati. Samim time, sve tvrtke koje će ići prema daljnjoj transformaciji poslovanja trebat će i junior i senior programere koji će im pomagati na tom putu."

"Pojeftinjenjem procesa programiranja uz korištenje AI-ja, izrada softvera postaje jeftinija i primjena softverskih rješenja događat će se u tvrtkama u kojima je to dosad bilo preskupo, to jest, očekujemo da će broj programera u Hrvatskoj zapravo rasti", ističe Dominković.

U Hrvatskoj i dalje postoji mnogo skepticizma po pitanju usvajanja AI-ja pa podaci Eurostata ukazuju na značajno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge usporedive zemlje članice EU-a. Umjetna inteligencija više nije ograničena na izolirane eksperimente i pilot-projekte, već postupno postaje sastavni dio svakodnevnog poslovanja na razini cijelih organizacija.

"Prema Deloitteovu izvještaju The State of AI in the Enterprise 2026, pristup zaposlenika AI alatima porastao je za čak 50 posto tijekom 2025. godine, što pokazuje da kompanije ubrzano integriraju AI u operativne procese."

"Istodobno, sve je veći broj tvrtki koje očekuju konkretnu ‘produktivizaciju’ postojećih AI pilot-projekata, odnosno njihovo pretvaranje u stvarne poslovne alate koji donose mjerljive rezultate", rekao je Marko Pršić, glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays.

Kao primjer naveo je fintech kompaniju Klarna, čiji AI sustav obrađuje dvije trećine korisničkih upita na 23 tržišta i 35 jezika. Tvrtka navodi da je prosječno vrijeme rješavanja zahtjeva smanjeno s 11 na dvije minute.

Na brifingu je predstavljena i metodologija “AI at Scale”, koju je razvilo Sveučilište Algebra Bernays za pomoć kompanijama pri uvođenju umjetne inteligencije u poslovne procese.

Sveučilište je također najavilo besplatne webinare o umjetnoj inteligenciji u sklopu AI festivala 2026., koji će se održavati od 25. svibnja do 9. lipnja u suradnji s međunarodnom mrežom LLPA (Leading Learning Partners Association).