Nakon što je tržište kriptovaluta u Europskoj uniji godinama funkcioniralo kao njemački "autobahn" - bez ograničenja brzine - 30. prosinca 2024. godine uveden je sveobuhvatan zakon koji regulira kriptoindustriju od vrha do dna: MiCA ili Markets in Crypto-Assets Regulation.
Svaki pružatelj usluga vezanih uz kriptovalute odnosno kriptoimovinu koji želi poslovati u EU - mjenjačnice, platforme za čuvanje imovine, brokeri - morao je podnijeti zahtjev za licencu, a prijelazno razdoblje od 18 mjeseci dalo je postojećim igračima prostora da se prilagode i, kako doznajemo, i Hrvatska je napokon dobila prvu tvrtku s tom licencom.
Što se, zaboga, događa s bitcoinom?
Riječ je o zagrebačkoj kompaniji Electrocoin, čiji nam je izvršni direktor Nikola Škorić rekao kako to znači da "postajemo ravnopravni dio financijske industrije, pod punim nadzorom Hanfe".
"Poanta ove regulative je transparentnost, zaštita potrošača i signal da je riječ o sigurnim burzama koje rade po svim pravilima. Prije nje se pratilo samo pranje novca, ali sada se radi o punom nadzoru i potpuno ravnopravnim institucijama."
Europska unija time želi harmonizirati propise, tako da ne može bilo tko doći ovamo i ovdje nuditi usluge. Dobar dio velikih svjetskih ponuđača nije još uspio dobiti licencu, kao, recimo, Binance, koji se prijavio u Grčkoj. Ljestvica je jako visoka i licencu je stvarno teško dobiti. Do 1. srpnja sve tvrtke moraju dobiti licencu jer prolazi prijelazno razdoblje", kaže Škorić.
MiCA doista nije samo još jedna briselska regulativa u nizu. Riječ je o prvom sveobuhvatnom pravnom okviru za kriptoimovinu na razini jednog velikog ekonomskog bloka u povijesti. Osnovna logika MiCA-e je jednostavna: ako prodaješ takvu imovinu ili njome trguješ u EU, trebaš licencu s pomoću koje tvrtka postaje CASP - Crypto-Assets Service Provider.
Regulativa pokriva zaštitu potrošača, zahtjeve za borbu protiv pranja novca, stabilne kriptovalute i okolišne standarde za pružatelje kripto usluga. Ali ono što je doista revolucionarno jest mehanizam takozvane "putovnice" - jednom kada tvrtka dobije licencu u jednoj državi članici, smije legalno poslovati u svih 27 zemalja EU.
Dosad je svaka zemlja imala svoja pravila i pojedine su tvrtke u ovom poslovnom području eksploatirale te razlike. Regulativa pokriva širok raspon kriptoimovine koja dosad nije bila uređena financijskim zakonodavstvom - uključujući utility tokene, tokene vezane uz imovinu i tokene elektroničkog novca, kao i sve pružatelje s time povezanih usluga koji djeluju na europskom tržištu.
Dakle, ne govori se samo o bitcoinu. Govori se o gotovo svemu što je digitalno i što ima ikakvu financijsku dimenziju.
Prve licence izdane su praktički odmah - Nizozemska i Malta izdale su prve dozvole točno 30. prosinca 2024., a Njemačka ih je slijedila sredinom siječnja 2025. Od tada se proces ubrzao.
Prema posljednjim podacima iz ESMA registra s početka travnja, u EU djeluje 177 pružatelja kriptousluga s punom MiCA autorizacijom, pri čemu ih je najveći broj u Njemačkoj, a osam zemalja nema nijednu. Kada se proknjiži licenca za Electrocoin, Hrvatska više neće biti na tom popisu.
"Dobivanje licence zaista nije jednostavno. U Europi je prije bilo više od 3000 pružatelja licenciranih prema starom režimu. U sadašnjem registru, prema novoj regulativi, ima ih 177. To znači da je praktički 95 posto starog kriptotržišta izbrisano. U Poljskoj ih je bilo oko tisuću, sada više nema nijednog, nema ih ni u Italiji, Rumunjskoj, Estoniji koja je bila najjača u tom sektoru", dodaje Škorić.
Neki veliki igrači poput Coinbasea i Krakena osigurali su licence (u Luksemburgu, odnosno u Irskoj), ali pravi test dolazi za manje tvrtke. Neusklađene burze bilježe pad korisnika u EU za 40 posto, a biznisi s licencama bilježe rast institucionalnih depozita od 55 posto. Signal je jasan: tko se prilagodi, dobiva pristup tržištu od 450 milijuna ljudi, ostali nemaju šanse.
Glavno regulatorno tijelo ESMA (European Securities and Markets Authority) ovdje se ne šali. Jasno se očekuje od tvrtki koje još nisu dobile licencu MiCA da imaju pripremljene planove za uredno zatvaranje poslovanja - u slučaju da do kraja prijelaznog perioda ne dobiju autorizaciju.
Regulativa ima slijepe točke: DeFi protokoli - decentralizirani financijski sustavi koji rade bez centralnog operatora - za sada ostaju izvan dosega. Tržište NFT-a također. Bitcoin ETF-ovi koje izdaju institucije izvan EU također su siva zona.
Tether, jedan od najvećih i najkorištenijih stablecoina na svijetu, nije usklađen s MiCA regulativom. ESMA je u siječnju 2025. pojasnila da pružatelji kriptousluga moraju prestati nuditi kupnju neusklađenih stablecoina europskim korisnicima.
Još nije jasno što to konkretno znači za milijune Europljana koji drže tether. Još je kompleksnije pitanje takozvani "multi-issuance" - situacija u kojoj isti stablecoin izdaje nekoliko entiteta u različitim jurisdikcijama.
A tu je, naravno, i geopolitička dimenzija, iz koje - kao i iz praktički svega danas - izvire glava Donalda Trumpa. SAD je krenuo u potpuno drugom smjeru od EU s takozvanim Genius Actom za stabilne kriptovalute, čiji je eksplicitni cilj promicanje dolara u digitalnom prostoru.
Dok MiCA nastoji zaštititi monetarni suverenitet EU i potrošače, američki pristup ima sasvim drukčiji cilj: digitalnim instrumentima ojačati ulogu dolara u globalnoj ekonomiji. Dva regulatora u principu se kreću prema istom cilju - dakle, uređenom tržištu - ali različitim stazama.
Naposljetku, je li novac prosječnog korisnika kriptovaluta ovime sigurniji? Odgovor je, uz relativni oprez, da jest.
Europska središnja banka zabilježila je pad prijevara povezanih s kriptoimovinom za 60 posto, a više od 90 posto burzi kriptovaluta u EU ažuriralo je procese provjere identiteta korisnika kako bi zadovoljile zahtjeve regulative MiCA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....