Uvođenje digitalnog eura, budućnost plaćanja u Europskoj uniji te, naravno, umjetna inteligencija bile su glavne teme drugog i završnog dana najveće regionalne fintech konferencije Money Motion, koja je održana u Zagrebu.
Dan je otvorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavom da bi digitalni euro trebao zaživjeti do 2029. godine. U razgovoru naslovljenom "Where is banking heading in the EU" Vujčić je naglasio da se nada kako će, ako Europski parlament prihvati legislativu ovo ljeto, pilot-projekt digitalnog eura uskoro moći biti pokrenut.
Milanović na Money Motionu: ‘Vrijeme je da se stane na kraj prekomjernoj kontroli ljudi‘
"Ove bi godine Europski parlament trebao donijeti zakonodavni okvir, a iduće godine pokreće se projekt pripreme za njegovo uvođenje 2029. godine. To je velika stvar, osigurava monetarni platni sustav za EU, to je velik poticaj za digitalnu Europu, i politički i općenito", rekao je Vujčić.
Naglasio je da to neće imati nikakav efekt na korištenje gotovine kao sredstva plaćanja.
"Pričate s osobom čiji je potpis bio na novčanici donedavno. Naravno da sam zagovornik gotovine. Da ne vjerujemo u gotovinu, ne bismo išli ponovno u redizajn novčanica. ECB propisuje da svi trgovci trebaju primati gotovinu. Toga nema eksplicitno navedenog u hrvatskim zakonima. Digitalni euro bit će samo digitalna verzija gotovine, za novi svijet koji postaje sve digitalniji. Korištenje gotovine bit će ojačano ovim regulatornim paketom kada bude usvojen jer će se morati primati gotovina kao sredstvo plaćanja, osim u iznimnim okolnostima", naglasio je Vujčić.
Poručio je i da digitalni euro neće biti obvezan za građane EU, ali će ga trgovci morati prihvaćati ako prihvaćaju bilo kakvo digitalno plaćanje.
"Za građane će korištenje digitalnog eura biti besplatno. Za trgovce će biti naknada, ali bit će jeftinija od naknade za kreditne kartice. Kada je riječ o sigurnosti, veoma je jasna zabrinutost, ali ECB neće imati pristup individualnim podacima. Samo će banka imati podatke o vlasniku računa. Mi ćemo dobiti agregirane podatke koji su potrebni za monetarnu politiku", objasnio je guverner HNB-a.
Na sljedećem "fireside chatu" pod nazivom "Who Pays the Future" gost je bio Hendrik Bourgeois, viši potpredsjednik za javne politike i državne odnose u Mastercardu Europe. Bourgeois nije izrazio osobiti optimizam u kapacitete Europe za digitalizaciju, ali je pohvalio Hrvatsku.
"U Europi smo jako dobri u postavljanju ciljeva, ali ne i u realizaciji. Kada pogledate prihvaćanje big data tehnologija, umjetne inteligencije i općenito digitalizacije privatnog sektora, mislim da je napredak slab i, što je još važnije, nije ujednačen. Trenutačno smo tek na pola puta da ostvarimo zacrtane ciljeve na vrijeme. U nekim dijelovima dobro napredujemo, ali to je rascjepkano. Primjerice, Estonija, Hrvatska i Grčka napravile su jako mnogo u području digitalizacije državne uprave. U Hrvatskoj vidim sjajne primjere poput sovereign cloud rješenja i cybersecurity shielda, što pokazuje ozbiljan napredak. No, takva situacija nije u cijeloj Europskoj uniji", upozorava.
Bourgeois je pozvao na smanjivanje regulatornih okvira, uvođenje učinkovitijih oblika regulacije novih tehnologija te pružanje stvarnih prilika za startup i scale-up kompanije.
"Smatram da je EU ID digitalni novčanik odličan alat za povezivanje europskog tržišta. On će smanjiti trenje i omogućiti digitalnu identifikaciju ljudi na razini cijele Unije. Mi u Mastercardu pokušavamo stvoriti ekosustav koji će se temeljiti upravo na tome. Radimo na rješenjima koja će omogućiti tokenizaciju transakcija izravno unutar digitalnog novčanika. Ako to uspješno implementiramo na razini EU, digitalni identitet postat će ključna infrastruktura za apsolutno sve - ne samo za banke, nego za sve društvene i poslovne procese. Ipak, potrebno je još mnogo raditi na usklađivanju digitalnih identiteta između svih država članica. To usklađivanje bit će zahtjevan proces, a ako se bude forsirala brzina, moramo jako paziti da se pritom ne zanemari sigurnost i kibernetička sigurnost", naglašava Bourgeois.
Keynote predavanje "From Vision to Value: The Digital Euro and Europe‘s Road towards Wholesale CBDC" održao je Jürgen Schaaf iz Europske središnje banke.
Nedvosmisleno je poručio kako se digitalizacija i tokenizacija događaju i nemaju alternativu te da je posao ECB-a i državnih središnjih banaka iz eurozone "osigurati stabilnost i zaštititi suverenitet našeg novca".
"Važno je da gradimo i omogućavamo inovaciju te da uz digitalni euro opslužujemo privatnog građanina i ponudimo otporan, kompetitivan i uključiv ekosustav za plaćanje", rekao je Schaaf.
Najavio je kako će početi rad na projektima Appia i Pontes; za razliku od digitalnog eura koji je sidreni projekt za trgovački sektor, objasnio je Schaaf, Appia i Pontes su "wholesale" projekti.
"Appia je strateška inicijativa kojom se nastoji oblikovati razvoj tokeniziranog europskog financijskog ekosustava u kojem će novac središnje banke ostati temelj financijskog sustava. Spojit će Eurosystem i dionike iz javnog i privatnog sektora s ciljem izgradnje integriranih, inovativnih i otpornih tokeniziranih institucionalnih financijskih tržišta u Europi. Ovo rješenje usmjereno je dugoročnoj inovaciji, standardizaciji i strateškoj autonomiji", objasnio je Schaaf, uz napomenu da se operativno rješenje za Pontes očekuje u trećem kvartalu ove godine.
"Pontes bi trebao omogućiti transakcije kroz DLT ili Distributed Ledger Technology platforme, koristeći novac središnje banke i postojeću infrastrukturu dok istodobno gradi sasvim novu. Trebao bi, dakle, funkcionirati kao most između DLT platformi i platnog sustava TARGET", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....