Velika škrtica

Treba li industriju hrane natjerati da vrijednost proizvoda deklarira slovima i bojama?

BEUC Europska udruga za zaštitu potrošača u kampanji kojoj je cilj prisiliti proizvođače da bolje označavaju sastav proizvoda
Ilustracija
 Vojko Basic / CROPIX

Zanimljivo je kako je Europska unija posložila prioritete kad su u pitanju potrošači.

Recimo, iznimno joj je važno da kupac bijele tehnike brzo i lako u moru proizvoda odabere onaj najučinkovitiji, zbog čega su proizvođači na svoje aparate dužni stavljati oznake energetske učinkovitosti.

Al’ kad je u pitanju hrana - e onda se, brate mili, snalazi kako znaš i umiješ.

Istina, obvezali su proizvođače da negdje na pozadini pakiranja, slovima koja se teško naziru i pod povećalom, označe neke osnovne nutritivne vrijednosti proizvoda na uzorku od 100 grama, pa tko je baš posebno zainteresiran - neka si u glavi preračunava koji mu je proizvod nutritivno optimalan.

Otporu industrije hrane usprkos, krovna europska udruga za zaštitu potrošača BEUC posljednjih je dana u aktivnoj kampanji kojoj je cilj kroz nacionalna zakonodavstva natjerati proizvođače hrane da koriste njihov Nutri-score, praksu koju su još prije nekoliko godina, na radost potrošača, uvele Belgija i Španjolska, a najavila ju je i Njemačka.

Određivanje oznake

Vrlo jednostavno, sustav podrazumijeva da svaki prehrambeni artikl na prednjoj strani ima jasno istaknutu oznaku nutritivne vrijednosti koja bi se izražavala slovima od A do E te različitim bojama, ovisno o sastavu namirnice i njenoj objektivnoj nutritivnoj vrijednosti.

Nutri-oznaka bi se tako, predlaže BEUC, dodjeljivala na temelju informacija o sastavu proizvoda, točnije kalorija, te količina masti, soli i šećera, a dobro vidljiva slovna oznaka na prednjoj strani svakog artikla potrošačima bi vrlo brzo svjedočila o kvaliteti hrane koju kupuje.

Vrlo jednostavno - zelena oznaka A predstavlja nutritivno najbolju, crvenu E najlošiju namirnicu, a sustav je praktički kopija sustava označavanja bijele tehnike i ostalih aparata, što znači da bi većini europskih potrošača trebao biti vrlo jednostavan za razumijevanje.

Izradili su ga neovisni analitičari koje je angažirala sama udruga, na temelju svih već dosad postojećih spoznaja o tome kako označavanje kroz simbole može pomoći boljem razumijevanju.

Tu se posebno ističe označavanje uz pomoć boja, kao i isticanje da iza sustava označavanja stoji konkretni znanstveni postupak.

Pozitivne posljedice

U BEUC-u su uvjereni da sustav ima iznimno puno prednosti za potrošače. Kao prvo, vrlo je jednostavan za razumijevanje, a istraživanja koja je provela udruga već su dokazala da kućanstva uz pomoć Nutri-scorea bolje strukturiraju svoje potrošačke košarice, posebno oni s nižim primanjima, kojima prijeti i najveća opasnost od pretilosti.

Dodatno, sustav ima utjecaj i na industriju hrane koja je zainteresirana da njihovi proizvodi imaju najbolje moguće oznake, čime stvaraju i kvalitetnije recepte, a posebno je važan s obzirom na to da utječe na potrošače da smanje unos nezdrave hrane te minimiziraju takve porcije, o čemu dosad baš i nisu imali jasnu predodžbu.

“Svako treće dijete i svaki drugi odrasli građanin Europske unije ima problem prekomjerne težine, koji se potom prelijeva na njegovo zdravlje te povećava mogućnost obolijevanja od raka ili dijabetesa. Jasno vidljiva oznaka na prednjoj strani proizvoda koja govori o njegovoj kvaliteti najbolji je alat za pomoć građanima kako bi promijenili svoje prehrambene navike”, smatraju u BEUC-u.

Iako industrija hrane, kao jedna od najtvrdokornijih, godinama sustavno odolijeva pritiscima da se informacije o hrani potrošačima učine transparentnima, neke od međunarodnih kompanija dobrovoljno su već uvele Nutri-score na nekim svojim vrstama proizvoda.

Tu je definitivni predvodnik Danone, francuska kompanija koja je još 2018. godine uvela Nutri-score kao obaveznu oznaku na svim svojim mliječnim proizvodima, pri čemu je, poručili su iz kompanije, 70 posto proizvoda u startu dobilo najbolje oznake, dakle A i B.

Označavanje je na Danoneovim proizvodima zasad dostupno u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, a krajem prošle godine upotrebu Nutri-scorea u istim zemljama najavio je i Nestle, s time da su najavili još i proboj na austrijsko tržište.

Kad je u pitanju legislativa, Europska unija od 2016. propisuje da proizvođači hrane i bezalkoholnih pića na poleđini namirnica moraju označiti njihova nutritivna svojstva, no većini kupaca takav je sustav prilično nerazumljiv, posebno zbog toga što se često izražava različitim gramažama, označava vrlo sitnim slovima, nerijetko biva i prekriven naljepnicama.

Lobiranje protiv sustava

Otkako je BEUC osmislio i počeo promovirati Nutri-score, sustav je 2017. podržala Francuska, a nakon toga su njegovu upotrebu na svojim teritorijima preporučile i Belgija, Španjolska, Njemačka, Nizozemska, Luksemburg i Švicarska.

Ipak, Nutri-core zasad funkcionira na dobrovoljnoj bazi, što znači da ga koriste isključivo one kompanije koje to žele, a većina proizvođača hrane i dalje ga odbija te sustavno lobira da Europska unija ne legalizira takvu obvezu.

Kakav je tu stav Hrvatske?

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da Hrvatska nije donijela pravni okvir za priznavanje modela te da njega uglavnom prihvaćaju zemlje koje nemaju shemu dodatnog nutritivnog označavanja hrane. Tvrde kako je domaći model pod nazivom “Živjeti zdravo” razvio HZJZ pa bi on, valjda, trebao zamijeniti briselsku inicijativu.

Šteta samo što za njega - uglavnom nitko nije čuo.

Imate prijedlog za Veliku Škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:01